Categories
Nauka Science

Naučnici zabrinuti: Najdublji ledenjak na svijetu se otapa

Najdublja točka na kontinentalnoj kori Zemlje nalazi se na istoku Antarktika, ispod ledenjaka Denman i doseže 3500 metara ispod nivoa mora.

Najdublja točka na kontinentalnoj kori Zemlje nalazi se na istoku Antarktika, ispod ledenjaka Denman i doseže 3500 metara ispod nivoa mora.

Također je potpuno prekrivena ledom što, kako su naučnici Američke svemirske agencije (NASA) rekli u novom izvještaju, ima veliku ranjivost na otopljavanje, piše BBC.

Povlačenje i prorjeđivanje dijelova ledenjaka ukazuje da on erodira prodiranjem tople okeanske vode.

Denman je ono na što bismo trebali obratiti pažnju u budućnosti. Ako bi mu se led istopio, to bi podiglo globalnu razinu mora za jedan i po metar.

“Koliko se brzo ovo može dogoditi? Teško je reći jer mnogo faktora dolazi u obzir, na primjer, uskost kanala kojima se Denman povlači mogu usporiti njegovo povlačenje”, objašnjava Virginia Brancato, iz Nasa’s Jet Propulsion Laboratory.

“Sada je kritično prikupiti više podataka i pažljivo i češće pratiti evoluciju ledenjaka”, kaže ona.

Većina ljudi prepoznaje da obale oko Mrtvog mora na Srednjem istoku imaju najnižu vidljivu nadmorsku površinu na Zemlji, na nekih 430 metara ispod razine mora. Baza koju zauzima Denman ledenjak na rubu istočne Antarktike, zapravo je osam puta dublja.

Ovo je tek nedavno ustanovljeno i ponovno je postavilo Denman u središte naučnih zanimanja.

Doktorica Brancato i njene kolege koristili su podatke satelitskog radara od 1996. do 2018. godine kako bi dokazali da je došlo do značajnog povlačenja u liniji prizemljenja ledenjaka. Ovo je tačka u kojoj se ledeni mlaz podiže i teče sa zemlje i ulazi u okean.

Ova je linija prešla pet do šest kilometara za 22 godine.

Međutim, ono što je zanimljivo u vezi s ovim kretanjem je da je ono asimetrično i događa se uglavnom na zapadnoj strani ledenjaka.

Razlog za to je, to naučnici sada mogu vidjeti, zakopan greben ispod istočne strane koji kači i štiti tu stranu ledenjaka. Suprotno tome, zapadna strana ima usko, ali značajno korito koje omogućava toploj okeanskoj vodi da erodira liniju uzemljenja i gura je unazad.

Ovo je potencijalna Ahilova peta. Što se doseže do daljnjeg dijela ledenjaka, korito je dublje, što dokazuje da je geometrija pridonijela sve većem i većem topljenju. Ako veća količina tople vode pronađe put do Denmana, onda postoji šansa da se njegov led otopi u značajnoj količini.

Većina gubitka leda na Antarktiku događa se na zapadu kontinenta. Ledenjaci na istoku Antarktika uglavnom su smatrani stabilnim i nepomičnim. Samo je nekoliko ledenih mlazova zabilježeno da na njih treba obratiti posebnu pažnju.

Ključni među njima je ledenjak Totten koji se stanjuje za oko pola metra godišnje. Nasin istraživač i profesor s University of California, Eric Rignot, vjeruju da je Denman, vjerovatno, dosta ranjiviji u ovom trenutku.

“Mislim da je, u pogledu geometrije, Denman daleko veća Ahilova peta nego Totten jer ima veliko korito s retrogradnim nagibom, što je savršen zločin u nastajanju. Za razliku od njega, Totten ima 50 kilometara na prolaznoj padini korita koje ide uzbrdo, prije nego što dođe do jako duboke građe”, kaže on.

Ono što trenutno nedostaje bolje su informacije o toploj vodi koja dolazi iz dubina okeana. Na zapadnom pojasu Antarktika pokazalo se da postoje jasni putevi da se voda popne na kontinentalni dio i napadne ledenjake.

Za Denman, ovo je trenutna pretpostavka, najjednostavniji i najbolji način da se objasne zapažanja.

Doktorica Emma Smith, s Alfred Wegener Instituta u Njemačkoj, kaže: “Moramo više promatrati ispod leda i margina na istoku Antarktika. Glaciolozi su jedno vrijeme smatrali da je istočni pojas Antarktika relativno stabilan u usporedbi sa zapadnim i nisu se puno brinuli o tome. Sada se to gledište polako mijenja kako počinjemo primjećivati ranjivost određenih područja na istoku antarktičkog pojasa i više razumijemo interakcije led-okean u ovim područjima.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *