Categories
Nauka Science

U Evropi značajno smanjeno zagađenje zraka zbog restrikcija u vrijeme pandemije

Većina Evropljanja je trenutno pod restrikcijama i ograničena na svoje domove s ciljem sprečavanja širenja pandemije koronavirusa, a rezultat toga je znatno čišći zrak.

Većina Evropljanja je trenutno pod restrikcijama i ograničena na svoje domove s ciljem sprečavanja širenja pandemije koronavirusa, a rezultat toga je znatno čišći zrak.

Karantin je direktno utjecao na drastično smanjenje cestovnog i zračnog saobraćaja, kao i poslovnih aktivnosti širom Evrope, a rezultat je veliko smanjenje zagađenja iznad većih gradova. To dokazuju u nove fotografije koje je objavila Evropska svemirska agencija, a sličan efekt je zabilježen širom SAD-a i Kine.

Utjecaj restrikcija vezanih za pandemiju na kvalitet zraka je nevjerovatan, a u nekim dijelovima Evrope nivo zagađenja je dvostruko manji.

Međutim, dok je ovaj kratkoročni efekt pozitivan, eksperti upozoravaju da trenutna situacija nije rješenje.

“Dugoročno rješavanje problema kvaliteta zraka zahtjeva ambiciozne politike i investicije. Trenutna kriza i njeni brojni utjecaji na naše društvo rade protiv onoga što pokušavamo postići, a to je dobro kontrolisana tranzicija ka održivom društvu”, izjavio je Hans Bruyninckx, izvršni direktor Evropske agencije za okoliš.

Opservacije ESA-inog satelita Copernicus Sentinel-5P pokazuju jasno smanjenje zagađenja. Primjera radi, koncentracija azotnog dioksida u italijanskoj provinciji Bergamo koja je u potpunosti paralizovana pandemijom, bila je prošle sedmice manja za 47 posto u odnosu na isti period prošle godine. U Rimu je zabilježeno smanjenje od 26 do 35 posto.

Slični efekti su prisutni i u SAD-u posebno u državi Washington oko Seattlea te u većem dijelu Californije.

Kvalitet zraka se u februaru povećao u Kini za 21,5 posto.

Naučnici tvrde da radikalno smanjenje zagađenja zraka može spasiti živote. Bolji kvalitet zraka u Kini bi mogao spasiti između 50.000 i 75.000 života ljudi od preuranjene smrti.

Categories
Nauka Science

Amerikanci napravili test koji za pet minuta otkriva da li je osoba zaražena koronavirusom

Američka kompanija Abbott Laboratories napravila je test pomoću kojeg se za pet minuta može odrediti da li je osoba zaražena koronavirusom.

Američka kompanija Abbott Laboratories napravila je test pomoću kojeg se za pet minuta može odrediti da li je osoba zaražena koronavirusom.

Kako su naveli iz kompanije iz Chicaga, njihov test ID NOW “u roku od pet minuta može utvrditi da li je osoba zaražena koronavirusom, a za 13 minuta je moguće definitivno utvrditi da li je osoba negativna na virus”.

Uprava za hranu i lijekove Sjedinjenih Američkih Država (FDA) je odobrila upotrebu uređaja ID NOW koji se već krenuo proizvoditi, a u prodaju će biti pušten u ponedjeljak. Mjesečno će biti proizvedeno 5 miliona testova.

Kako navode iz Abbott Laboratoriesa, uređaj koji na molekularnom nivou određuje prisutnost koronavirusa je malen i prenosiv, otprilike veličine tostera, te će se moći koristiti i van zdravstvenih ustanova.

SAD je sa više od 100.000 osoba na prvom mjestu po broju zaraženih u svijetu.

Categories
Nauka Science

SpaceX će za NASA-u transportovati teret na buduću lunarnu svemirsku stanicu

Uprkos pogoršanju situacije s pandemijom koronavirusa u SAD-u, američka svemirska agencija NASA i dalje je fokusirana na dugoročni cilj povratka ljudi na Mjesec u bliskoj budućnosti.

Uprkos pogoršanju situacije s pandemijom koronavirusa u SAD-u, američka svemirska agencija NASA i dalje je fokusirana na dugoročni cilj povratka ljudi na Mjesec u bliskoj budućnosti.

NASA je stoga dodijelila novi ugovor kompaniji SpaceX prema kojem će biti zadužena za slanje tereta i opreme na svemirusku stanicu koju američka svemirska agencija namjerava izgraditi u orbiti Mjeseca.

Novo partnerstvo je veliki dio NASA-inog programa Artemis, inicijative čiji je cilj slanje prve žene na lunarnu površinu do 2024. godine. Kao dio programa NASA je predložila izgradnju svemirske stanice u orbiti Mjeseca nazvane Gateway gdje će astronauti moći raditi i trenirati prije nego se spuste na lunarno tlo. Baš kao i astronauti na Međunarodnoj svemirskoj stanici, onima koji budu boravili na Gatewayju će biti potrebne namirnice i naučni eksperimenti s vremena na vrijeme, a sada je SpaceX postao prva kompanija zadužena za te zadatke.

SpaceX dostavlja teret na Međunarodnu svemirsku stanicu već skoro desetljeće, a sve se smješta u kapsulu Dragon koja se postavlja na vrh Falcon 9 rakete.

Kako bi dostavio teret na budući Gateway, SpaceX će morati koristiti napredniju tehnologiju, odnosno novu kapsulu Dragon XL, bijelu letjelicu cilindričnog oblika u koju staje 5 tona tereta.

Ova kapsula će biti lansirana zajedno s raketom Falcon Heavy, koja je mnogo moćnija verzija rakete Falcon 9. Sastoji se od tri povezana raketna jezgra.

Zahvaljujući fiksnom ugovoru, SpaceX će obaviti nekoliko misija na Gateway te će svakog puta ostati spojena sa stanicom u periodu od šest do 12 mjeseci. Kapsula će dostavljati “materijale za skupljanje uzoraka” i ostalo što će biti potrebno astronautima tokom ekspedicije na površini Mjeseca.

SpaceX neće biti jedina kompanija koja će transportovati teret na Gateway.

Međutim, sve je izvjesnije da NASA neće moći ispoštovati rok i obaviti misiju do 2024. godine jer je pandemija koronavirusa uzrokovala zastoj nekih ključnih programa. NASA je prekinula razvoj svoje nove velike rakete nazvane Space Launch System koju planira koristiti za slanje prvih astronauta iz programa Artemis na Mjesec.

S druge strane, SpaceX nastavlja obavljati svoje poslove.

Categories
Nauka Science

Neandertalci su jeli morske pse i delfine: Kako je morska hrana djelovala na njihov mozak?

Istraživanje u Portugalu pokazuje da su neandertalci koristili hranu iz mora u istoj mjeri kao i direktni preci savremenog čovjeka. Jeli su ribe, dagnje i tuljane.

Istraživanje u Portugalu pokazuje da su neandertalci koristili hranu iz mora u istoj mjeri kao i direktni preci savremenog čovjeka. Jeli su ribe, dagnje i tuljane.

Desetljećima se sposobnost pronalaženja hrane u morima i rijekama smatrala specifičnošću razumnog čovjeka. Ipak, naučnici su pronašli dokaze da su neandertalci s današnjeg juga Portugala i te kako koristili hranu iz mora.

Živjeli su u razdoblju od 106.000 do 86.000 godina prije našeg vremena u pećini Figueira Brava kraj Setubala. Jeli su dagnje, rakove, morske pse, jegulje, morske ptice, delfine i tuljane.

Na čelu istraživačkog tima bio je profesor Univerziteta u Barceloni João Zilhão. Profesor tvrdi da je morska hrana činila polovinu prehrane čovjekovih predaka koji su živjeli pored pećine Figueira Brava. Druga polovina namirnica vodila je porijeklo s kopna. Lovili su jelene, konje, vrste divljih goveda i kornjače.

Stimulatori mozga?

Najstariji dokazi o korištenju hrane iz mora datiraju prije 160.000 godina i pronađeni su na jugu Afrike. Istraživači potvrđuju da su morski plodovi djelovali na mozak čovjekovog pretka stimulirajući kognitivne sposobnosti.

Time bi se mogao objasniti nastanak velikog broja izuma i razvoj kreativnosti ljudske populacije od prije 200.000 godina. Način prehrane pomogao je razumnom čovjeku nadmašiti svoje srodnike kao što su neandertalci i denisovci, piše BBC.

Ipak, istraživači kažu da su neandertalci iz okoline Setubala koristili plodove mora u istoj mjeri kao i moderne ljudske grupacije koje su tada živjele na jugu Afrike.

“Zilhão i saradnici tvrde da su identifikovali naslage morskog materijala. Riječ je o građevinama napravljenim od školjki. Važne su jer govore o sistemskom organizovanju čovjekovih predaka. Zajednički su sudjelovali u prikupljanju materijala i odbacivanju nepotrebnih dijelova”, navodi profesor britanskog Instituta za arheologiju UCL Matthew Pope.

Profesor Pope nije sudjelovao u istraživanju, ali kaže da su lovci na školjke koristili dio plijena za izradu monumentalnih građevina gdje su se čak i sahranjivali.

“Proučavanje naslaga je naporan posao. Postoji velika sličnost s tvorevinama koje su pronađene u Africi”, navodi profesor Pope.

Categories
Nauka Science

Američki ljekari objasnili na 3D videu šta se događa s plućima ljudi zaraženih koronavirusom

Bolnica Washington D.C. nedavno je objavila 3D video pluća pacijenta koji je zaražen koronavirusom.

Bolnica Washington D.C. nedavno je objavila 3D video pluća pacijenta koji je zaražen koronavirusom.

Slike pokazuju veliko oštećenje pluća općenito zdravog 59-godišnjeg muškarca s povišenim krvnim pritiskom, rekao je Mortman. Budući da postaje teško bolestan, pacijentu je potreban respirator koji će mu pomoći da diše, ali čak i na najvišem položaju to nije dovoljno. Također mu je potrebna druga mašina koja cirkuliše, a potom opskrbljuje njegovu krv kisikom, rekao je dr. Keith Mortman, šef torakalne hirurgije Univerzitetske bolnice George Washington, piše CNN.

“Ovo nije pacijent koji boluje od dijabetesa, oslabljenog imuniteta od 70-80 godina,” rekao je Mortman.

“Osim visokog krvnog pritiska, on nema drugih značajnih zdravstvenih poteškoća. Ako bismo sada ponavljali slike od 360VR, to je sedam dana kasnije, postoji šansa da bi infekcija i upalni proces mogli biti i gori”, pojasnio je Mortman.

Područja označena žutom bojom na videu predstavljaju zaražene i upaljene dijelove pluća, rekao je Mortman. Kad pluća naiđu na virusnu infekciju, organ će početi uništavati virus. Iz skeniranja je jasno da oštećenje nije lokalizirano na jednom području, već prekriva ogromne površine oba plućna krila, pokazujući koliko brzo i agresivno može doći do infekcije, čak i kod mlađih bolesnika. Pacijent sa zdravim plućima ne bi imao žutu boju na skeniranju, rekao je Mortman. Pacijent ostaje u kritičnom stanju u ICU.

“Za ove pacijente koji su u osnovi u progresivnom respiratornom zatajenju, oštećenje pluća je brzo i rasprostranjeno (što se vidi u VR videu)”, rekao je Mortman u e-poruci.

“Nažalost, jednom kada dođe do oštećenja tog stepena, pluća se mogu dugo oporavljati. Za otprilike 2-4% pacijenata s COVID-19 oštećenje je nepovratno i oni će podleći bolesti”, rekao je doktor.

Koronavirus je prvenstveno respiratorne prirode.

“On ulazi u sluznicu membrane, a potom u pluća. Način na koji tijelo pokušava kontrolirati upalu”, rekao je Mortman.

Žuto označava i infekciju i upalu.

“Dakle, dobivate ovaj prilično jak upalni proces u plućima u pokušaju tijela da kontrolira infekciju”, rekao je Mortman.

Upala sprečava pluća da opskrbljuju krv kisikom i uklanjaju ugljendioksid. Zbog toga bi pacijent mogao da udahne mnogo zraka za uravnoteženje nivoa kisika i ugljendioksida.

Slike sugerišu da riječi kojima se opisuju uobičajeni simptomi – kašalj i kratkoća daha – ne mogu u potpunosti opisati utjecaj virusa na tijelo.

Kod nekih ljudi će, kaže Mortman, šteta biti nepopravljiva, što će Amerikance natjerati da prihvate savjete o socijalnoj distanci i samoizolaciji.

“Želim da ljudi to vide i shvate šta ovo može učiniti”, rekao je Mortman i dodao: “Ljudi to trebaju shvatiti ozbiljno”.

Bolnica obično koristi tehnologiju CT snimanja za karcinom i operativne zahvate. Ali prvi put se ova tehnologija primjenjuje u borbi protiv novog koronavirusa.

Categories
Nauka Science

Profesorica Mirsada Hukić s timom pokreće geoportal za prevenciju i sprečavanje širenja koronavirusa

Akademkinja i specijalistkinja mikrobiologije Mirsada Hukić u saradnji s drugim stručnjacima pokreće web geoportal za praćenje prevenciju i koordinaciju sprečavanja širenja koronavirusa koji će prije svega u velikoj mjeri pomoći zdravstvenim radnicima u BiH.

Akademkinja i specijalistkinja mikrobiologije Mirsada Hukić u saradnji s drugim stručnjacima pokreće web geoportal za praćenje prevenciju i koordinaciju sprečavanja širenja koronavirusa koji će prije svega u velikoj mjeri pomoći zdravstvenim radnicima u BiH.

Kako je za portal Klix.ba ispričala profesorica Hukić, riječ je o epidemiološkom lokacijsko-obavještajnom sistemu koji će služiti za bolju razmjenu informacija, donošenja odluka, koordiniranja akcija između svih nadležnih tijela i institucija te boljeg informisanja javnosti.

Geoportal je namijenjen različitim korisnicima i sadržavat će značajne podatk

e

“Geoportal ćemo pripremiti za dva do tri dana, ali za kompletan unos podataka trebat će nam onoliko vremena, koliko partneri budu spremni za saradnju. Direktorica Zavoda za javno zdravstvo KS Aida Pilav je prva izrazila spremnost za saradnju i ustupanje podataka. Geoportal je namijenjen različitim korisnicima (Krizni štabovi CZ, zdravstvene službe, sigurnosne službe, logistički centri, terensko osoblje za epidemiološku istragu i građani) tako da će i pristup informacijama biti selekcioniran”, pojasnila je profesorica Hukić.

Geoportal će, između ostalog, sadržavati epidemiološke statističke podatke, prostorne informacije i interaktivne karte sa položajem i kodiranim podacima izoliranih, testiranih i hospitaliziranih osoba, lokacije prijavljenih osoba sa poteškoćama u razvoju, planiranje pomoći ugroženim osobama, kao i brojne druge značajne informacije i podatke koji mogu doprinijeti adekvatnom praćenju širenja koronavirusa i njegovom suzbijanju.

Profesorica je naglasila da u ovim trenucima naučnici moraju biti uključeni u rješavanje aktuelnih problema u nauci i svojoj zemlji i svoje kapacitete usmjeriti u rješavanje problema nastalih izbijanjem pandemije, uključujući izučavanje virusa i njegove prirode.

“U Akademiji nauka i umjetnosti BiH formiran je Odbor za mikrobiologiju i srodne discipline koji je zadužen za izučavanje novih mikroorganizama. Odbor je po sastavu multidisciplinaran. U njemu aktivno rade mikrobiolozi, infektolozi, epidemiolozi, doktori različitih drugih specijalnosti, geo-informatičari i hemičari.
Odbor je prepoznao prijetnju od širenja epidemije koronavirusa u BiH”, navela je naša sagovornica.

Naučnici i stručnjaci žele ovaj projekt volonterski uraditi

Zahtjeve za podršku ovom projektu su poslali svim relevantnim institucijama, među kojima su i Predsjedništvo BiH, Vijeće ministara, državno ministarstvo sigurnosti.

“Poslali smo zahtjeve još i Koordinacionom tijelu za zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u BiH. Bez podrške i saradnje navedenih subjekata nije moguće provođenje ovakvog projekta. U ovom momentu ne očekujemo finansijsku pomoć. Cilj nam je da što prije povežemo sve relevantne podatke koji utječu na dinamiku širenja virusa i učinimo ih dostupnim za korištenje službama koje se bave svim aspektima kontrole epidemije i spašavanju života”, naglasila je akademkinja Hukić.

Profesorica je istakla kako svi stručnjaci i naučnici žele ovaj projekt uraditi volonterski te je navela ko je sve uključen u njegovu realizaciju.

“Predsjednik ANUBIH akademik Miloš Trifković je u potpunosti angažovan na koordiniranju pripreme ovog projekta. Prof. Mirza Ponjavić je za izradu projekta dao na raspolaganje intelektualne i materijalne resurse svoje kompanije GAUSS, za mikrobiološki i epidemiološki aspekt izrade projekta na raspolaganju je Zavod za biomedicinsku dijagnostiku i ispitivanje ‘NALAZ’, BH Telecom nam je ustupio svoje resurse bez nakade (2 mjeseca), a očekujem da će biti još volontera za rad na projektu. Posebno pozivamo studente informacionih tehnologija da nam se priključe za punjenje baze podataka”, poručila je Hukić.

Profesorica Hukić apeluje na poštivanje epidemioloških mjera

Profesorica Hukić se osvrnula i na trenutnu situaciju s koronavirusom gdje je navela da je zbog nedovoljnog poznavanja njegove prirode zapravno najbitnije poštovati sve epidemiološke mjere koje se preporučuju.

“Iako je koronavirus nov i neistražen, on kao i svaki drugi virus ima isti životni ciklus. On je bezuslovni parazit, koji živi i razmnožava se samo u živoj ćeliji. Poslije određenog vremena, milioni virusnih čestica se oslobađaju iz zaražene ćelije i kreću u potragu za novim domaćinom. To je moment kada virus mora izaći u vanjsku, za njega neprijateljsku sredinu, a ujedno to je slaba karika u životnom ciklusu virusa. Na nama je da ga spriječimo da dospije do naših zdravih ćelija i da ga ostavimo da propadne u vanjskoj sredini”, pojasnila nam je profesorica.

Kako bi se došlo do takve vrste uništenja koronavirusa, profesorica Hukić je još jednom apelovala na građane da poštuju socijalnu distancu, kao i izolaciju koja im se preporučuje. Naglasila je da je iznimno važno da često peru ruke toplom vodom i sapunom i da se zbog toga osjećaju dobro i korisno zbog toga što doprinose sprečavanju širenja ovog virusa.

“Oni koji su bili u kontaktu sa oboljelim ili s putovali u žarišta epidemije, treba da budu iskreni i da daju tačne podatke. Skrivanje takvih informacija će doprinijeti razbuktavanju epidemije i ugroziti mnoge živote. Zdravstveni radnici su profesionalci, koji znaju kako da se zaštite, samo im treba obezbijediti potrebna sredstva i blagovremene i tačne informacije. To je upravo ono što želimo postići našim geoportalom”, zaključila je profesorica Hukić.

Categories
Nauka Science

Američki ljekari objasnili na 3D videu šta se događa s plućima ljudi koji su zaraženi koronavirusom

Bolnica Washington D.C. nedavno je objavila 3D video pluća pacijenta s koronavirusom.

Bolnica Washington D.C. nedavno je objavila 3D video pluća pacijenta s koronavirusom.

Slike pokazuju veliko oštećenje pluća općenito zdravog 59-godišnjeg muškarca s povišenim krvnim pritiskom, rekao je Mortman. Budući da postaje teško bolestan, pacijentu je potreban respirator koji će mu pomoći da diše, ali čak i na najvišem položaju to nije dovoljno. Također mu je potrebna druga mašina koja cirkuliše, a potom oksidira njegovu krv, rekao je dr. Keith Mortman, šef torakalne hirurgije Sveučilišne bolnice George Washington, piše CNN.

“Ovo nije pacijent koji boluje od dijabetesa, oslabljenog imuniteta od 70, 80 godina,” rekao je Mortman.

“Osim visokog krvnog pritiska, on nema drugih značajnih zdravstvenih poteškoća. Ovo je čovjeka koji razmišlja o vlastitom poslu i dobiva ga…Ako bismo sad ponavljali slike od 360VR, to je sedam dana kasnije, postoji šansa da bi infekcija i upalni proces mogli biti i gori”, pojasnio je Mortman.

Područja označena žutom bojom na videu predstavljaju zaražene i upaljene dijelove pluća, rekao je Mortman. Kad pluća naiđu na virusnu infekciju, organ će početi uništavati virus. Iz skeniranja je jasno da oštećenje nije lokalizirano na jednom području, već prekriva ogromne površine oba plućna krila, pokazujući koliko brzo i agresivno može doći do infekcije, čak i kod mlađih bolesnika. Pacijent s zdravim plućima ne bi imao žutu boju na skeniranju, rekao je Mortman. Pacijent ostaje u kritičnom stanju u ICU.

“Za ove pacijente koji su u osnovi u progresivnom respiratornom zatajenju, oštećenje pluća je brzo i rasprostranjeno (što se vidi u VR videu)”, rekao je Mortman u e-poruci.

“Nažalost, jednom kada dođe do oštećenja do tog stepena, pluća se mogu dugo oporavljati. Za otprilike 2-4% (ovisno o tome u koje brojeve vjerujete) pacijenata s COVID-19, oštećenje je nepovratno i oni će podleći bolesti”, rekao je doktor.

Koronavirus je prvenstveno respiratorne prirode.

“On ulazi u sluznicu membrane, a potom u pluća. Način na koji se tijelo pokušava kontrolirati s upalom”, rekao je Mortman.

Žuto označava i infekciju i upalu.

“Dakle, dobivate ovaj prilično jak upalni proces u plućima u pokušaju tijela da kontrolira infekciju”, rekao je Mortman.

Upala sprečava pluća da mogu oksigenirati krv i ukloniti ugljični dioksid. Zbog toga bi pacijent mograo da udahne mnogo zraka za uravnoteženje razine kisika i ugljičnog dioksida.

Slike sugerišu da riječi kojima se opisuju uobičajeni simptomi – kašalj i kratkoća daha – ne mogu u potpunosti opisati utjecaj virusa na tijelo.

Kod nekih ljudi Mortman kažu da će šteta biti nepopravljiva što će Amerikance natjerati da prihvate savjete o socijalnoj distanci i samoizolaciji.

“Želim da ljudi to vide i shvate što ovo može učiniti”, rekao je Mortman i dodao: “Ljudi to trebaju shvatiti ozbiljno.”

Bolnica obično koristi tehnologiju CT snimanja za karcinom i operativne zahvate. Ali prvi put se ova tehnologija primjenjuje u borbi protiv novog koronavirusa.

Categories
Nauka Science

Naučnici zabrinuti: Najdublji ledenjak na svijetu se otapa

Najdublja točka na kontinentalnoj kori Zemlje nalazi se na istoku Antarktika, ispod ledenjaka Denman i doseže 3500 metara ispod nivoa mora.

Najdublja točka na kontinentalnoj kori Zemlje nalazi se na istoku Antarktika, ispod ledenjaka Denman i doseže 3500 metara ispod nivoa mora.

Također je potpuno prekrivena ledom što, kako su naučnici Američke svemirske agencije (NASA) rekli u novom izvještaju, ima veliku ranjivost na otopljavanje, piše BBC.

Povlačenje i prorjeđivanje dijelova ledenjaka ukazuje da on erodira prodiranjem tople okeanske vode.

Denman je ono na što bismo trebali obratiti pažnju u budućnosti. Ako bi mu se led istopio, to bi podiglo globalnu razinu mora za jedan i po metar.

“Koliko se brzo ovo može dogoditi? Teško je reći jer mnogo faktora dolazi u obzir, na primjer, uskost kanala kojima se Denman povlači mogu usporiti njegovo povlačenje”, objašnjava Virginia Brancato, iz Nasa’s Jet Propulsion Laboratory.

“Sada je kritično prikupiti više podataka i pažljivo i češće pratiti evoluciju ledenjaka”, kaže ona.

Većina ljudi prepoznaje da obale oko Mrtvog mora na Srednjem istoku imaju najnižu vidljivu nadmorsku površinu na Zemlji, na nekih 430 metara ispod razine mora. Baza koju zauzima Denman ledenjak na rubu istočne Antarktike, zapravo je osam puta dublja.

Ovo je tek nedavno ustanovljeno i ponovno je postavilo Denman u središte naučnih zanimanja.

Doktorica Brancato i njene kolege koristili su podatke satelitskog radara od 1996. do 2018. godine kako bi dokazali da je došlo do značajnog povlačenja u liniji prizemljenja ledenjaka. Ovo je tačka u kojoj se ledeni mlaz podiže i teče sa zemlje i ulazi u okean.

Ova je linija prešla pet do šest kilometara za 22 godine.

Međutim, ono što je zanimljivo u vezi s ovim kretanjem je da je ono asimetrično i događa se uglavnom na zapadnoj strani ledenjaka.

Razlog za to je, to naučnici sada mogu vidjeti, zakopan greben ispod istočne strane koji kači i štiti tu stranu ledenjaka. Suprotno tome, zapadna strana ima usko, ali značajno korito koje omogućava toploj okeanskoj vodi da erodira liniju uzemljenja i gura je unazad.

Ovo je potencijalna Ahilova peta. Što se doseže do daljnjeg dijela ledenjaka, korito je dublje, što dokazuje da je geometrija pridonijela sve većem i većem topljenju. Ako veća količina tople vode pronađe put do Denmana, onda postoji šansa da se njegov led otopi u značajnoj količini.

Većina gubitka leda na Antarktiku događa se na zapadu kontinenta. Ledenjaci na istoku Antarktika uglavnom su smatrani stabilnim i nepomičnim. Samo je nekoliko ledenih mlazova zabilježeno da na njih treba obratiti posebnu pažnju.

Ključni među njima je ledenjak Totten koji se stanjuje za oko pola metra godišnje. Nasin istraživač i profesor s University of California, Eric Rignot, vjeruju da je Denman, vjerovatno, dosta ranjiviji u ovom trenutku.

“Mislim da je, u pogledu geometrije, Denman daleko veća Ahilova peta nego Totten jer ima veliko korito s retrogradnim nagibom, što je savršen zločin u nastajanju. Za razliku od njega, Totten ima 50 kilometara na prolaznoj padini korita koje ide uzbrdo, prije nego što dođe do jako duboke građe”, kaže on.

Ono što trenutno nedostaje bolje su informacije o toploj vodi koja dolazi iz dubina okeana. Na zapadnom pojasu Antarktika pokazalo se da postoje jasni putevi da se voda popne na kontinentalni dio i napadne ledenjake.

Za Denman, ovo je trenutna pretpostavka, najjednostavniji i najbolji način da se objasne zapažanja.

Doktorica Emma Smith, s Alfred Wegener Instituta u Njemačkoj, kaže: “Moramo više promatrati ispod leda i margina na istoku Antarktika. Glaciolozi su jedno vrijeme smatrali da je istočni pojas Antarktika relativno stabilan u usporedbi sa zapadnim i nisu se puno brinuli o tome. Sada se to gledište polako mijenja kako počinjemo primjećivati ranjivost određenih područja na istoku antarktičkog pojasa i više razumijemo interakcije led-okean u ovim područjima.

Categories
Nauka Science

Naučnici upozoravaju: Moramo zaštititi majmune od koronavirusa

Postoji četiri vrste čovjekolikih majmuna. Ako ih pogodi koronavirus koji se trenutno širi, ovi majmuni mogu postati ugrožena vrsta.

Postoji četiri vrste čovjekolikih majmuna. Ako ih pogodi koronavirus koji se trenutno širi, ovi majmuni mogu postati ugrožena vrsta.

Stručnjaci za očuvanje životne sredine savjetuju da se trebaju poduzeti hitne mjere kako bi od koronavirusa zaštitili najbliže rođake ljudske vrste, čovjekolike majmune.

“Potrebno je uvesti nove mjere koje će smanjiti rizik da divlje gorile, čimpanze i orangutani obole od virusa”, upozoravaju naučnici.

Gubitak staništa i lov predstavljaju velike prijetnje za opstanak čovjekolikih majmuna, ali su i virusi također prijetnja. Infektivna bolest sada spada u prve tri prijetnje za neke grupe čovjekolikih majmuna”, prenosi BBC.

“Ne znamo kakav učinak virus ima na njih i to znači da moramo uvesti mjere opreza kako bi smanjili rizik obolijevanja od virusa. To znači obustavljanje turizma, što se u nekoliko država već događa. Smanjivanje količine istraživanja, potencijalno zaustavljanje infrastrukture i projekata u staništima čovjekolikih majmuna koji ljude dovode u blizak kontakt s majmunima, što za njih predstavlja potencijalnu prijetnju”, istaknuo je profesor Serge Wich.

Dok mnogi virusi, bakterije i paraziti cirkuliraju u čovjekolikim majmunima bez da im nanose štetu, neki su poznati po tome što uzrokuju razvoj bolesti. Prethodna istraživanja pokazala su da čimpanze mogu dobiti prehladu i da je preleže, dok je ebola virus ubio tisuće čimpanzi i gorila u Africi.

Profesor Wich je, u sada već izbrisanoj procjeni, rekao da svi projektanti moraju promijeniti koliki rizik postoji, ako se nastave projekti vezani za čovjekolike majmune i njihova staništa.

“Za vrste koje su manje brojne, poput Tapanuli orangutana, širenje virusa bi potencijalno moglo dovesti do istrjebljenja”, objasnio je Wich.

Tapanuli orangutan je vrsta orangutana koja se nalazi samo na jednom dijelu otoka Sumatra, u Indoneziji. U divljini ostalo je svega 800 jedinki Tapanuli orangutana. Wich je jedan od znanstvenika koji su 2017. godine, potvrdili da je ta vrsta pred izumiranjem.

Trenutno na planeti postoji četiri vrste čovjekolikih majmuna, gorile (Afrika), bonobo čimpanze (Afrika), orangutani (Azija) i čimpanze (Afrika).

Categories
Nauka Science

Rezultati testa na koronavirus gotovi su za 24 sata, no neke zemlje se i dalje bore za dijagnozu

U prvoj sedmici januara pojavili su se prvi izvještaji o tajanstvenom obliku upale pluća koji je zahvatio desetine ljudi u Kini. Neki od njih bili su u kritičnom stanju. Njemački naučnik Olfert Landt već je bio u pripravnosti.

U prvoj sedmici januara pojavili su se prvi izvještaji o tajanstvenom obliku upale pluća koji je zahvatio desetine ljudi u Kini. Neki od njih bili su u kritičnom stanju. Njemački naučnik Olfert Landt već je bio u pripravnosti.

Budući da je 30 godina radio na dijagnosticiranju bolesti, htio je napraviti testni komplet kako bi ljekarima pomogao da dijagnosticiraju bolest.

Oni su do 9. januara razvili prvi testni set, a 11. januara Landt je poslao svoj komplet u tajvanski centar za kontrolu i dijagnostičku kompaniju Roche iz Hong Konga. U mailu im je napisao da ovim setom mogu testirati pacijente.

Na kraju je test koji je poslao bio savršen, a to je 17. januara potvrdila i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Landt procjenjuje da je do kraja februara proizveo četiri miliona testova, a od tada još 1,5 miliona sedmično. Svaki set – koji uključuje 100 testova – prodao je za najmanje 160 eura (173 USD) klijentima u Saudijskoj Arabiji, Južnoj Africi, Australiji, Evropi, a njegovo dvoje odrasle djece pomaže mu pri pakovanju kompleta.

“Ne radim za novac. Uzimam novac, da, to je fer jer radimo dobro, ali na kraju krajeva novac nam nije najpotrebniji”, rekao je.

Kada je riječ o zaustavljanju širenja pandemije, ključno je testiranje. Ako se osobi potvrdi koronavirus, ona se može izolirati od drugih i liječiti se na odgovarajući način.

No, gotovo tri mjeseca nakon što je Landt prvi put primijetio izvještaje o koronavirusu, zemlje širom svijeta još uvijek se bore za testiranje na ovaj virus. Neki testovi su netačni, drugima treba dosta vremena da pokažu rezultat, a neke kompanije za testiranje upozoravaju kako nemaju dovoljno materijala.

Postavlja se onda važno pitanje: Ako se test može tako brzo razviti, zbog čega se neke zemlje još uvijek bore?

U Hong Kongu je virolog Leo Poon također pratio razvoj događaja u januaru.
Poput Landta, godinama je radio na epidemijama. Godine 2003. njegov tim naučnika s Univerziteta u Hong Kongu (HKU) utvrdio je da je SARS koronavirus.

“Budući da smo prošli kroz sve te događaje u prošlosti, znamo koliko je važno imati rani dijagnostički test. Zato smo u osnovi pokušali što prije završiti posao”, rekao je.

Ali za razliku od Landta, Poon je čekao redoslijed. Preko granice s Hong Kongom u kontinentalnoj Kini naučnici su radili na identificiranju RNA novog virusa. Tek 11. januara sekvencionirani genom objavljen je na otvorenoj stranici virological.org. Tek tada je Poonov tim počeo raditi. Prvo su pogledali RNA novog koronavirusa i zaključili da će njihov test ciljati dijelove koda koji su slični RNA koronavirusu SARS. Zatim su dizajnirali test.

Standardni način otkrivanja virusa je upotreba tehnike nazvane lančana reakcija polimeraze (PCR). Izumljen u 1980-im, PCR se koristi za niz stvari, od identificiranja DNK osumnjičenog na mjestu zločina, do ispitivanja da li je neki plod voća zaražen virusom.

PCR testovi sastoje se od sastojaka koji se nazivaju reagensi, a koji uključuju prajmere i sonde.

“Prije provođenja PCR testa, RNA u virusu se mora pretvoriti u kopiju DNK. Tada početnici traže ciljane regije unutar gena. Ako pronađu genske ciljeve, onda se ove regije kopiraju iznova i iznova”, objasnila je Maureen Ferran, vanredna profesorica biologije na Rochester Institute of Technology.

Svaki put kada se napravi kopija DNK, emitira se svjetlost. Ako ima puno svjetla, to ukazuje na prisutnost genetskog materijala koji identificira virus, što znači da je osoba pozitivna na virus. U roku od šest dana od dobivanja redoslijeda, Poon je imao radni test.

Kao i Landtov komplet, Poon test može uočiti SARS i Covid-19. Poon kaže da to ne predstavlja problem, jer trenutno ne postoji epidemija SARS-a.

U mjesecima od tada Poon je besplatno poslao testove u više od 40 zemalja širom svijeta, uključujući Egipat i Kambodžu. Svaka država dobija samo jedan komplet koji košta između 4.000 i 5.000 hongkonških dolara (515 do 644 dolara) i može se koristiti za testiranje 100 uzoraka. Neke zemlje, poput Nepala, poslale su svoje uzorke na Univerzitet u Hong Kongu.

No, iako tvrtke poput TIB Molbiol zarađuju od svojih setova, Poon i njegov tim su sredstva preusmjerili u svoje testne setove Covid-19, pa u osnovi rade besplatno.

“Mi nemamo novca, nemamo resursa. Ovo što distribuiramo je naša dobra volja”, rekao je Poon.

Landt je svoje testove slao i na Novi Zeland, otprilike mjesec prije nego što je u ovoj zemlji otkriven prvi slučaj.

U Australiji je bila slična situacija. Kao i na Novom Zelandu, nisu imali uzorke virusa pa su se pozivali na testove razvijene u inozemstvu.

No ostale zemlje odlučile su svoje testove razviti same. Jedan od najranijih testova razvijen je u Kini. No, kako je epidemija odjeknula početkom februara mnogi testovi pokazali su negativan rezultat, da bi tek kasnije pokazali pozitivan.

U Sjedinjenim Državama je također bilo problema. Sedamanestog januara, kada je WHO objavio Landtov protokol, visoki zvaničnici iz SAD-a kazali su kako su napravili vlastiti test bez korištenja protokola koje je objavio WHO.

Ubrzo nakon toga uočeno je da testovi nisu dobri.

Ni Landt ni Pon nisu sposobni napraviti dovoljno testova za cijeli svijet, zbog toga je prijeko potrebno da zemlje širom svijeta počnu razvijati svoje testove. Samo testiranje može promijeniti stopu zaraze u svijetu.

Sjedinjene Države i Ujedinjeno Kraljevstvo kritizirani su zbog sporog i nedovoljnog testiranja. S druge strane, manje zemlje se ne šale s koronavirusom. Tako je na Islandu od 21. marta testirano više od 9.700 od 350.000 stanovnika zemlje.

U Južnoj Koreji je vlada učinila testiranje nevjerovatno dostupnim. Zemlja je do sada testirala više 300.000 od 52 miliona stanovnika.

A na Novom Zelandu, gdje postoje 102 potvrđena slučaja, od jedan do dva posto testova vraća se pozitivno, u usporedbi s 5% u Velikoj Britaniji i 13% u SAD-u.

Poon kaže da postoje brojni razlozi zašto su neke države polako testirale – neki su praktični, a drugi administrativni. Za testiranje je potrebno obučeno osoblje, odgovarajuća oprema i pravi materijali.