Categories
Nauka Science

Prvo 3MT takmičenje u BiH: Najbolji studenti doktorskih studija nagrađeni s 20.000 KM

Proglašenjem pobjednika i dodjelom vrijednih novčanih nagrada na online svečanoj ceremoniji, završeno je prvo 3MT takmičenje u Bosni i Hercegovini koje je okupilo 70 bh. studenata doktorskih studija sa eminentnih univerziteta iz 21 zemlje širom svijeta.

Proglašenjem pobjednika i dodjelom vrijednih novčanih nagrada na online svečanoj ceremoniji, završeno je prvo 3MT takmičenje u Bosni i Hercegovini koje je okupilo 70 bh. studenata doktorskih studija sa eminentnih univerziteta iz 21 zemlje širom svijeta.

Kako je saopćeno, takmičenje je trajalo četiri mjeseca, a organizovala ga je Fondacija budućnosti u Bosni i Hercegovini, u saradnji sa Asocijacijom za napredak nauke i tehnologije, Bosanskohercegovačko-američkom akademijom nauka i umjetnosti i Bosana fondacijom.

Takmičari su imali zadatak da, kako su naveli, pripreme videoprezentaciju od tri minute. 

O najboljim je odlučivao stručni žiri kojeg su činila 22 bh. stručnjaka, profesori sa svjetskih univerziteta, naučnici istraživači.

Prvo mjesto i novčanu nagradu u iznosu od 3.000 eura osvojio je Nudžeim Selimović sa Univerziteta u Cirihu. Drugo mjesto i 2.000 eura pripalo je Almiru Aljoviću sa Ludvig Maksimilian univerziteta u Minhenu, a treće mjesto i 1.000 eura osvojila je Emina Šunje koja svoj doktorski studij obavlja paralelno na univerzitetima u Antverpu i Sarajevu.

Pobjednik takmičenja Nudžeim Selimović (Foto: 3MT) Pobjednik takmičenja Nudžeim Selimović (Foto: 3MT)

Podijeljene su i utješne nagrade, pa su takmičari od šesto do desetog mjesta svojili po 200 eura, a od 11. do 18. po 100 eura.

Ukupan novčani iznos podijeljen studentima je 20.000 KM. 

Prezentacije takmičara posljednji mjesec bile su dostupne i na YouTube kanalu Fondacije budućnosti u Bosni i Hercegovini gdje je publika klikom na like mogla glasati i odabrati svog pobjednika.

Najviše likeova osvojila je Zerina Kurtović sa Karolinska instituta u
Švedskoj.

Učestvovalo 70 takmičara (Foto: 3MT) Učestvovalo 70 takmičara (Foto: 3MT)

Na svečanoj ceremoniji okupljenoj masi u ulozi gosta predavača obratio se profesor sa splitskog univerziteta Ivica Puljak, poznati naučnik, član tima koji je otkrio Higgsov bozon. 

“Ovaj projekat je svjetska razina, a razum, nauka i humanizam su temelji svijeta. Danas živimo u eri ubrzanja, a jedini način da preživimo je da se krećemo brzo kao rijeka. Nauka nam širi vidike i čini nas građanima svijeta”, izjavio je Puljak i pozvao sve mlade ljude da budu naučnici, dijele znanje i konstantno istražuju. 

Takmičenje 3MT pružilo je studentima, kako su istakli mogućnost istraživanja kako bi razvili svoje akademske, prezentacijske, istraživačke i komunikacijske vještine objašnjavajući svoja istraživanja publici koja nije iz njihove oblasti djelovanja. 

“Izuzetno smo ponosni što smo okupili ovoliki broj mladih bh. Istraživača i upoznali javnost sa njihovim radom. Nadamo se da će ovo takmičenje svima poslužiti kao inspiracija i pokazatelj da se nauka i trud uvijek isplate, i da Bosna i Hercegovina ima ogroman istraživački potencijal, sa kojim nažalost nismo dovoljno upoznati”, izjavili su organizatori takmičenja. 

Takmičenje je, kako su naglasili, prvi put organizovano u Bosni i Hercegovini i kreiralo je temelje za sljedeće korake ka promociji nauke i značaju naučnog istraživanja.

Organizatori su najavili da će u toku 2021. biti upriličeno takmičenje za studente dodiplomskih i magistarskih studija, a 2022. godina je ponovo rezervisana za studente doktorskih studija. 

Cijelu ceremoniju možete pogledati na ovom linku.

Categories
Nauka Science

Mladi bh. inovator Salko Užičanin osmislio grijanje koje radi isključivo na sunčevu energiju

Problem zagađenja zraka u gradovima širom Bosne i Hercegovine tokom zimskih mjeseci nagnao je dvadesetogodišnjeg studenta medicine iz Tuzle Salku Užičanina da osmisli poseban sistem grijanja koji je nazvao Solheat.

Problem zagađenja zraka u gradovima širom Bosne i Hercegovine tokom zimskih mjeseci nagnao je dvadesetogodišnjeg studenta medicine iz Tuzle Salku Užičanina da osmisli poseban sistem grijanja koji je nazvao Solheat.

U razgovoru za naš portal, mladi bh. inovator rekao je da njegov inovativni sistem grijanja radi na principu fototermalne konverzije, odnosno pretvaranju sunčeve svjetlosne energije u toplotnu energiju i da pritom ne koristi apsolutno nikakav dodatni izvor energije.

“Naš uređaj je potpuno autonoman i za rad mu nije potrebno nikakvo dodatno napajanje. Znači, jednom kad se instalira nema više nikakvih dodatnih troškova jer u potpunosti zavisi od sunčeve energije. Ventilatori, koji su dio tog sistema napajaju se iz baterije koja se također puni solarno. Ovaj uređaj moguće je postaviti na zid ili na krov što znači da se može koristiti u privatnim kućama, kao i u stambenim zgradama”, kazao je Užičanin.

Solheat uređaj Solheat uređaj

Kako je rekao Užičanin, ideja za Solheat javila se u zimu 2016. godine, a razvoj sistema trajao je do 2019. godine kada je uređaj certificiran. Troškovi čitavog procesa, ističe on, iznosili su više od 60 hiljada maraka.

“Razlog što je sve ovoliko trajalo bili su svakako nedostupnost materijala kao i u početku nemogućnost korištenja sofisticiranih mjernih uređaja. Osim toga, valjalo je ispoštovati brojne procedure vezane za tehničke listove, ateste, certifikate sigurnosti itd. Certificiranje je bio veoma važan korak jer ne mogu ja tvrditi da je moj uređaj efikasan 95 posto ako nemam certifikat za to”, ističe Užičanin.

Dodao je da se njegov uređaj može koristiti u svim zemljama svijeta, a očekivano je da će negdje efikasnost biti manja zbog insolacije, odnosno ozračivanja Sunčevim zrakama površine Zemlje.

“Očekivano je da će ovaj uređaj u Španiji raditi sa efikasnošću od 95 posto, dok će, recimo, u nekoj skandinavskoj zemlji ta efikasnost iznositi 85 posto. Važno je napomenuti da uređaj nema mogućnost rada noću, tako da bi se u našim uvjetima koristio kao dnevno grijanje, dok bi se noću morali poslužiti alternativnim sistemom grijanja”, navodi Užičanin.

Za kraj, mladi bh. inovator istakao je da je o cijenama uređaja još uvijek rano govoriti, ali da očekuje da će uskoro krenuti proces distribucije jer interes već postoji.

“Moram reći da u ponudi imamo dva tipa Solheat uređaja i treći u pripremi. Ova dva su u biti ista, s tim da je jedan standardna verzija kojim se upravlja manuelno, a drugi je takozvana “smart” verzija koju je moguće, putem posebne aplikacije, povezati s pametnim telefonom”, zaključuje Užičanin.

Categories
Nauka Science

Istraživači otkrili novu udaljenu galaksiju u svemiru koja gubi snagu i umire

Astronomi i naučnici iz Evropske južne opservatorije otkrili su kako jedna od udaljenih galaksija u svemiru počinje da se gasi što može biti značajno otkriće u razumijevanju svemira i samog života galaksija.

Astronomi i naučnici iz Evropske južne opservatorije otkrili su kako jedna od udaljenih galaksija u svemiru počinje da se gasi što može biti značajno otkriće u razumijevanju svemira i samog života galaksija.

Kako su naveli iz Evropske južne opservatorije, galaksije umiru kada prestanu sa formiranjem zvijezda. Galaksija koju su otkrili, gubila je nevjerovatnom brzinom svoju snagu i “gorivo” uz pomoć kojeg proizvodi zvijezde. Iz ESO-a vjeruju kako je gašenje galaksije prouzrokovano sudarom sa drugom. Prema navodima ESO-a, nova galaksija koja se formirala sudarom poznata je pod imenom ID2299.

A galaxy caught dying? ALMA Observatory sees distant colliding galaxy losing the ability to form stars.Galaxies die…

Posted by ESO Astronomy on Monday, January 11, 2021


“Ovo je prvi put da smo u dalekom svemiru primijetili tipičnu masivnu galaksiju koja stvara zvijezde i koja će umrijeti zbog masovnog izbacivanja plinova “, kaže Annagrazia Puglisi, vodeća istraživačica nove studije sa Univerziteta Durham.

Izbacivanje plina događa se velikom brzinom, a budući da i galaksija vrlo brzo stvara zvijezde, stotine puta brže od našeg Mliječnog puta, preostali plin će se brzo potrošiti.

“Bila sam oduševljena otkrićem tako izuzetne galaksije. Također, bila sam uvjerena da postoje određeni procesi koji nas mogu naučiti kako funkcioniraju udaljene galaksije i kako zapravo teče njihova evolucija” rekla je Puglisi.

S obzirom na to da je galaksija koju su istraživači otkrili putem ALMA sistema, udaljena 9 milijardi svjetlosnih godina, astronomi su zapravo zabilježili događaj koji se, kako navode, dogodio u mladoj fazi svemira, kada je on bio star “samo” 4,5 milijardi godina.

Categories
Nauka Science

National Geographic: Zašto ljudi vjeruju u teorije zavjera?

Sagovornici National Geographica su naučno objasnili zašto ljudi vjeruju teorijama zavjera koje su posebno postale sveprisutne u pandemiji koronavirusa.

Sagovornici National Geographica su naučno objasnili zašto ljudi vjeruju teorijama zavjera koje su posebno postale sveprisutne u pandemiji koronavirusa.

Obrazloženje je objavljeno u tekstu pod naslovom “Zašto se ljudi drže teorija zavjera” (“Why people latch on to conspiracy theories”).

Kao prvi primjer teorije zavjera navedena je tvrdnja američkog predsjednika Donalda Trumpa da su posljednji predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama namješteni. Kako je navedeno, njegova tvrdnja je po definiciji teorija zavjere – uvjerava se da su moćni ljudi manipulisali građanima.

S druge strane su sudovi odbacili desetine optužbi da su izbori lažirani. Glavni državni tužitelj William Barr je poručio da nisu pronađeni dokazi da su birači prevareni. I čelnik senatorske većine republikanac Mitch McConnel je tvrdnje stranačkog kolege Trumpa nazvao “čistim teorijama zavjera”.

Socijalni psiholog s Univerziteta California Peter Ditto primjećuje da je Trump kao “oružje” iskoristio ono što je prirodna ljudska tendencija, a to je da samo vjeruje u ono što potvrđuje predodžbu o nekome ili nečemu. Ova tendencija je bila prisutna mnogo prije od nasilnog ulaska Trumpovih pristalica u Kongres i pandemije koronavirusa.

National Geographic je podsjetio da je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) trenutak u kojem živimo nazvala vremenom pandemije dezinformacija – vremenom u kojem je nebrojeno informacija među kojima su i one neistinite, a što ima negativne posljedice. Posljedice su i uništavanje infrastrukture za 5G mrežu nakon što je na društvenim mrežama objavljeno da ona uzrokuje koronavirus.

Stručnjaci smatraju da većina ljudi ne povjeruje lako u laži. Ali kada se dezinformacijama daju jednostavna i laka objašnjenja slučajnih događaja, to onda izaziva osjećaj kontrole, ukazao je socijalni psiholog s Univerziteta Cambridge Sander van der Linden.

U kriznim vremenima teorije zavjera još privlačnije

U kriznim vremenima teorije zavjera su još privlačnije i zbog toga je teže oduprijeti im se.

Socijalna i politička psihologinja iz Poljske akademije nauka Marta Marchlewska je naglasila da ljudi koriste ono što je nazvala kognitivne kratice da bi lakše donosili odluke i da bi utvrdili u šta trebaju vjerovati. Istakla je da je to posebno slučaj kod onih koji su anksiozni, koji se osjećaju uznemireno ili su skloni kognitivnom zatvaranju. Takvi pojedinci kognitivnim kraticama žele dati smisao svijetu u kojem žive.

Uočljivo je i to da će se izgledno vjerovati dezinformacijama ako se one kontinuirano iznova ponavljaju.

Značaj kolektivnog narcizma

Još jedan faktor koji doprinosi da se vjeruje teorijama zavjera jeste ono što je označeno kao kolektivni narcizam ili prenaglašeno vjerovanje u značaj kolektiva kojem se pripada. Istraživanjem psihologinje Marchlewske je utvrđeno da su kolektivistički narcisi skloni tražiti zamišljene neprijatelje i prihvatiti objašnjenja prema kojima su oni drugi krivci.

Ovaj osjećaj je posebno izražen onda kada pojedinci iz kolektiva ili cijeli kolektiv propadaju.

“Za neke ljude vjerovanje u zavjere je najbolji način da se nose s psihološkom prijetnjom koja znači njihov neuspjeh”, potcrtala je Marchlewska i dodala da je to vjerovatno slučaj kod onih koji su nasilno ušli u Kongres Sjedinjenih Američkih Država.

Napad pristalica na novinare i uništavanje novinarske opreme je pokazatelj onoga što je psiholog Daniel Sulivan s Univerziteta u Arizoni naveo kao “konfrontiranje s onim koji ima osobine podudarne s našim pogledom na zlo”. S tim u vezi, psiholog Ditto je ukazao da se vrlo često stavovi kolektiva kojem se pripada brane instinktivno.

Utjecaj moćnih pojedinaca

Na vjerovanje utječu i značajni pojedinci. Prema anketi nad dvije hiljade Amerikanaca, koju je proveo profesor političkih nauka na Univerzitetu u Miamiju Joseph Uscinski, pokazalo se da su vjerovanja građana usko povezana s onim što su rekli politički lideri.

Psihologinja Marchlweska smatra da oni koji vjeruju u teorije zavjera obično traže “spasioca” – nekoga ko će im pomoći da ih zaštiti od neprijatelja koji je spremio zavjeru. Za nju je nesumnjivo da se utjecajne ličnosti koriste teorijama zavjera i dezinformacijama. Potcrtala je da one mogu biti opasno političko oružje za manipulaciju javnosti, a u cilju sticanja moći.

Categories
Nauka Science

Patuljaste žirafe primijećene u Africi

Naučnici su primijetili dvije patuljaste žirafe u Africi, a u njihovom istraživanju su otkrili i razlog njihovog izgleda.

Naučnici su primijetili dvije patuljaste žirafe u Africi, a u njihovom istraživanju su otkrili i razlog njihovog izgleda.

Uzrok stanja u kojem se nalaze dvije žirafe krije se u abnormalnom razvoju kostiju, a radi s eo skeletnoj displaziji.

“Skeletne displazije uglavnom se odnose na poremećaje hrskavice i kostiju koji mogu rezultirati abnormalnim razvojem kostiju. To ponekad rezultira skraćenom i nepravilno proporcionalnom anatomijom skeleta”, navodi se u istraživanju.

Nubijske žirafe su uočene u Nacionalnom parku Murchison Falls u Ugandi, a postoji i jedna angolska žirafa u Namibiji.

“Ove žirafe imaju ekstremno skraćeni radius i metakarpalne kosti u odnosu na žirafe slične starosti”, tvrde naučnici.

Vjeruje se da su obje žirafe starije od godinu dana, što je čudno jer im tokom prve godine prijeti najveća opasnost od predatora, a zbog njihovoih kratkih nogu su u još težoj poziciji. Žirafe se obično oslanjaju na udaranje i trčanje kako bi se odbranile od predatora.

Naučnici vjeruju da će žirafe vjerovatno imati problem u budućnosti kada bude vrijeme parenja, jer im njihova nedovoljna visina neće omogućiti da se ravnopravno takmiče za ženke.

Ovakva stanja se povezuju s međusobnim razmnožavanjem i niskom genetičkom različitosti, a u Ugandi je prije nekoliko desetljeća bilo svega 80 žirafa. Patuljaste žirafe su nazvane Gimli i Nigel, a naučnici će ih nastaviti proučavati.

Categories
Nauka Science

Zemlja se u 2020. okretala najbrže u posljednjih 50 godina

Zemlja se prošle godine okretala oko svoje ose nekoliko milisekundi brže od prosjeka. Kao rezultat toga u 2020. je zabilježeno 28 najbržih dana, što je registrovano prvi put nakon 50 godina.

Zemlja se prošle godine okretala oko svoje ose nekoliko milisekundi brže od prosjeka. Kao rezultat toga u 2020. je zabilježeno 28 najbržih dana, što je registrovano prvi put nakon 50 godina.

Međutim, ovi podaci ne bi nas trebali zabrinjavati, jer kretanje Zemlje često varira, s obzirom da na nju utječu promjene atmosferskog pritiska, vjetrovi, okeanske struje i kretanja jezgre.

Ovo povećanje brzine jedva je primijetno, ali može biti nezgodno za one koji se bave ultrapreciznim atomskim satovima koji mjere Koordinirano svjetsko vrijeme (UTC), prema kojem postavljamo svoje satove. Kada rotacija Zemlje odstupi od UTC-a za više od 0.4 sekunde, UTC se tome prilagođava.

Kako bi se uskladilo s astronomskim vremenom do sada se krajem juna ili decembra većinom dodavala tzv. prestupna sekunda. Donedavno je ukupni trend rotacije Zemlje usporavao od početka preciznih satelitskih mjerenja krajem 1960-ih i početkom 1970-ih.

Stručnjaci svakih godinu i po dana dodaju tzv. prestupnu sekundu od 1972. godine. Posljednja prilagodba izvršena je 2016. godine, kada je za Novu godinu u 23 sata, 59 minuta i 59 sekundi dodana jedna tzv. prestupna sekunda, piše Live Science.

Categories
Nauka Science

Najčudniji objekti u svemiru: Misteriozni radiosignali, nuklearna pasta…

Planeta Zemlja predstavlja mali dio neobičnih pojava koje se mogu uočiti kroz kosmos, a astronomi svakodnevno otkrivaju nova iznenađenja.

Planeta Zemlja predstavlja mali dio neobičnih pojava koje se mogu uočiti kroz kosmos, a astronomi svakodnevno otkrivaju nova iznenađenja.

Ovo su neki od najneobičnijih objekata u svemiru.

Misteriozni radiosignali

Od 2007. godine istraživači primaju ultrajake i ultrasvijetle radiosignale u trajanju od samo nekoliko milisekundi. Ovi zagonetni bljeskovi nazvani su brzim rafalima (FRB).

Nedavno su naučnici uspjeli uhvatiti ponavljajući FRB, koji je bljesnuo šest puta zaredom, drugi takav signal koji je ikad viđen i koji bi im mogao pomoći da razotkriju ovu misteriju.

Nuklearna pasta

Najjača supstanca u svemiru nastaje od ostataka zvijezde. Prema simulacijama protoni i neutroni u zgužvanoj ljusci zvijezde mogu biti podvrgnuti suludom gravitacijskom pritisku, koji ih stisne u jezičaste klupke materijala koji bi pukli, ali samo ako na njih primijenite 10 milijardi puta veću silu potrebnu da razbije čelik.

Prstenovi patuljaste planete Haumea

Patuljasta planeta Haumea koja kruži u Kajperovom pojasu izvan Neptuna vrlo je neobična. Čudnog je izduženog oblika, dva mjeseca i dan koji traje samo četiri sata, što ga čini najbrže vrtljivim velikim objektom u Sunčevom sistemu. Haumea 2017. godine postala je još misterioznija kada su je astronomi gledali kako prolazi ispred zvijezde i primijetili izuzetno tanke prstenove koji kruže oko nje, vjerovatno rezultat sudara negdje u dalekoj prošlosti.

Najbizarnija zvijezda

Kada je astronom Tabetha Boyajian s Univerziteta Louisiana s kolegama prvi put ugledao zvijezdu zvanu KIC 846285, bio je sretan. Objekat nazvan Tabby zvijezdom bi uranjao u sjaj u nepravilnim intervalima i neparnim vremenskim intervalima, ponekad i do 22 posto.

Postojale su različite teorije, uključujući mogućnost postojanja vanzemaljske megastrukture, ali u današnje vrijeme većina istraživača vjeruje da je zvijezda okružena abnormalnim prstenom prašine koji uzrokuje tamnjenje.

Neutrino

Pojedinačni visokoenergijski neutrino koji je pogodio Zemlju 22. septembra 2017. godine, nije sam po sebi bio toliko neobičan. Fizičari na IceCube Neutrino opservatoriju na Antarktiku najmanje jednom mjesečno vide neutrine sličnog nivoa energije.

Međutim, ovaj je bio poseban jer je prvi stigao s dovoljno podataka o svom porijeklu da astronomi mogu usmjeriti teleskope u smjeru iz kojeg je došao.

Categories
Nauka Science

Dvanaest miliona kvadratnih kilometara zemlje će potonuti do 2040. godine

Novo istraživanje je pokazalo da tlo doslovno tone ispod naših stopala.

Novo istraživanje je pokazalo da tlo doslovno tone ispod naših stopala.

Prema podacima novog istraživanja, do 2040. godine će potonuti 12 miliona kvadratnih kilometara zemlje.

“Spuštanje površine kopna je potencijalno razarajuća opasnost koju može uzrokovati niz prirodnih i antropogenih okidača, ali je to uglavnom rezultat čvrste ili tečne mobilizacije ispod površine”, navodi se u istraživanju.

Uzroci su većinom rezultat ljudske aktivnosti poput crpljenja nafte, prirodnog gasa i podzemnih voda.

“U narednim decenijama globalna populacija i ekonomski rast povećat će potražnju za podzemnim vodama, a crpljenje podzemnih voda u kombinaciji sa sušom će vjerovatno povećati slijeganje zemljišta te uzrokovati s tim vezanu štetu”, smatraju naučnici.

Oni su ustanovili da je na najmanje 200 lokacija u 34 zemlje došlo do slijeganja tla zbog crpljenja podzamnih voda u posljednjih 100 godina. Većina gradova je smještena na lokacijama kojima prijeti slijeganje tla.

“Naše istraživanje je pokazalo da 1.596 većih gradova, odnosno 22 posto od 7.343 velika grada u svijetu prijeti rizik od potencijalnog slijeganja tla”, stoji u istraživanju.

Opasnost je veća zbog činjenice da su rizične lokacije naseljene ili se nalaze oko gusto naseljenih urbanih centara. To znači da će biti utjecaja na veliki broj ljudi i na različite načine.

Naučnici traže od lidera zemalja da uvedu politike vezane za slijeganje tla, a to je posebno važno jer se povećava i nivo mora.

Categories
Nauka Science

Prošle godine u okeanima završilo 1,56 milijardi zaštitnih maski

Jednokratne zaštitne maske postale su veoma tražene tokom pandemije koronavirusa, ali je velika količina nakon upotrebe nažalost završila u okeanima.

Jednokratne zaštitne maske postale su veoma tražene tokom pandemije koronavirusa, ali je velika količina nakon upotrebe nažalost završila u okeanima.

Tokom 2020. godine je proizvedeno oko 50 milijardki komada zaštitnih maski za lice, a procjenjuje se da je 1,56 milijardi komada završilo u okeanima, pokazuju podaci grupe OceansAsia.

U izvještaju su navedeni zastrašujući podaci o zagađenju okeana tokom pandemije, a s obzirom na količinu maski koja je završila u njima, to je veliki problem. Procjenjuje se da je za raspad plastične maske potrebno čak 450 godina.

Također, u izvještaju se navodi da će oko 3 posto od 52 milijardne proizvedenih maski završiti u našim vodama. To su zabrinjavajuće brojke jer plastični otpad godišnje usmrti oko 100.000 morskih sisara i kornjača, više od milion morskih ptica i mnogo više ribe, beskičmenjaka i drugih morskih bića.

Plastički otpad ne utječe samo na morski život, nego i na obalne zajednice, ribolov i ekonomiju.

Plastični otpad je drastično povečan tokom prošle godine zbog pandemije koronavirusa s obzirom na obavezu korištenja zaštitnih maski i rukavica, a to će se negativno odraziti na okoliš.

“Jednokratne maske su napravljene od različite vrste plastike i teško se recikiraju zbog svog sastava, rizika od kontaminacije i infekcije. Ove maske završavaju u okeanima kada se odbace i kada sistem upravljanja otpadom nije adekvatan, kada je preopterećen i ako uopće ne postoji”, navodi se u izvještaju.

Otpad nanosi štetu okeanima i životinjama, a primjer je uginuli pingvin pronađen na plaži. U njegovom želucu je bila maska.

Autori izvještaja navode da postoje rješenja koja će minimalizirati utjecaj plastičnog otpada. Među njima su maske koje se više puta mogu koristiti i koje su napravljene od materijala pogodnog za reciklažu. U svakom slučaju je potrebno odlagati maske i rukavice na adekvatan način. Također, važno je izbjegavati plastična pakovanja te odabrati ekološki prihvatljive alternative.

Categories
Nauka Science

Ogromni kineski teleskop Sky Eye će od aprila biti dostupan naučnicima širom svijeta

Kina će od 1. aprila ove godine omogućiti globalnoj naučnoj zajednici pristup njenom ogromnom teleskopu.

Kina će od 1. aprila ove godine omogućiti globalnoj naučnoj zajednici pristup njenom ogromnom teleskopu.

Teleskop Sky Eye s tanjirom promjera 500 metara najveći je FAST (Aperitore Spherical radio Telescope) teleskop na svijetu, koji se koristi za posmatranje pulsara i drugih energezskih astronomskih meta. Također, povremeno će se koristiti za traženje vanzemaljskog života.

Strani naučnici će moći putem interneta poslati aplikaciju Kini za pristup teleskopu.

Teleskop je zvanično počeo s radom 11. januara prošle godine, ali se počeo koristiti za opservacije ranije te je snimio 240 pulsara. Jedan od najsnažajnijih je pronađen u zvjezdanom jatu Messier 92. To je takozvani milisekundni pulsar koji se rotira mnogo brže od “normalnih” pulsara sa nevjerovatnih 316,5 rotacija po sekundi dok usisava i izbaciju materiju iz svoje zvijezde pratilice.

Kineski Sky Eye je najveći FAST teleskop na svijetu i jedini koji može provoditi specijalne vrste opservacija nakon što se srušio teleskop Arecibo u Portoriku. Postoje špekulacije o novoj izgradnji teleskopa zahvaljujući finansijskoj pomoći od 8 miliona dolara.