Categories
Nauka Science

Kineska sonda Tianwen-1 poslala prvu fotografiju Marsa

Planovi Kine za interplanetarno istraživanje ostvarili su veliki korak naprijed nakon što je sonda Tianwen-1 poslala prvu fotografiju Marsa.

Planovi Kine za interplanetarno istraživanje ostvarili su veliki korak naprijed nakon što je sonda Tianwen-1 poslala prvu fotografiju Marsa.

Radi se o crno-bijeloj fotografiji napravljenoj s udaljenosti veće od 2,25 miliona kilometara. Iako se ne može porediti s detaljnijim fotografijama drugih istraživača, ipak je dokaz da Kina može poslati letjelicu na Mars.

Sonda Tianwen-1 bi trebala ući u orbitu Marsa 10. februara, a spuštanje njenog rovera se očekuje u maju.

Kina je pokušala obaviit misiju na Mars uz pomoć Rusije 2011. godine, ali je sve propalo pri lansiranju. Misije do Crvene planete nisu lagan izazov, a to pokazuju napori Evropske svemirske agencije, ruskog Roscosmosa, SAD-a te drugih zemalja i organizacija.

Uspješno slijetanje rovera u sklopu misije Tianwen-1 bi povećalo ponos Kine dok se sprema za druge ambiciozne projekte uključujući uspostavljanje svemirske stanice u orbiti do 2022. godine.

Categories
Nauka Science

Naučnici otkrili najmanjeg reptila na svijetu

Naučnici vjeruju da su otkrili najmanjeg reptila na svijetu, podvrstu kameleona veličine sjemena.

Naučnici vjeruju da su otkrili najmanjeg reptila na svijetu, podvrstu kameleona veličine sjemena.

Dva mala guštera pronašli su članovi njemačko-madagaskarske ekspedicije na Madagaskaru. Mužjak Brookesia nana, ili nano-kameleon, ima trup dužine svega 13,5 mm i to ga čini najmanjim među 11.500 vrsta reptila.

Ukupna dužina malog reptila od glave do repa iznosi 22 mm. Ženka je nešto duža sa 29 mm, a ostali primjerci ove vrste tek trebaju biti pronađeni.

Nano-kameleon živi u kišnoj šumi u sjevernom dijelu Madagaskara, a moguće je da mu prijeti izumiranje.

Naučnici su rekli da se hrani grinjama s tla te da se od grabežljivaca noću krije u travi.

Categories
Nauka Science

Animacija pokazala kako su kitovi prisiljeni izbjegavati brojne brodove dok se hrane

Animacija objavljena na Twitteru pokazuje borbu jednog kita koji je prisiljen izbjegavati velike brodove kako bi se hranio.

Animacija objavljena na Twitteru pokazuje borbu jednog kita koji je prisiljen izbjegavati velike brodove kako bi se hranio.

Kit je praćen u zaljevu Corcovado, a na animaciji je označen kao plava tačka, dok ostale predstavljaju brodove. Animacija je objavljena uz istraživanje putanja kitova i brodova, kretanje kitova je praćeno u periodu od tri mjeseca nakon čega su te putanje upoređene s kritanjem brodova. Naučnici su rekli da rezultati ukazuju na potrebu mjera koje će zaštititi kitove, a koje podrazumijevaju zakon o brzini plovidbe. Cilj je spriječiti da brodovi udaraju kitove koji se nalaze u tim vodama.

Koliko su kitovi ugroženi najbolje pokazuje animacija koja prikazuje jednog kita koji se muči kako bi izbjegao brodove dok se pokušava hraniti. Jasno je da kitove ugrožava veliki broj transportnih i ribarskih brodova koji se kreću brzo i koji mogu uzrokovati ozbiljne, ponekad i fatalne povrede kitova. Koliko slučajeva kontakta se dogodi nemoguće je ustanoviti jer takve situacije se često ne prijavljuju.

Plavi kitovi su ugrožena vrsta, a svaki uginuli kit je velika tragedija nakon desetljeća lova koji je drastično smanjio njihovu populaciju.

Categories
Nauka Science

Kina razvila antenu koja će primati podatke s Marsa

Kina je razvila najveću antenu u Aziji čiji će zadatak biti da prima podatke s Marsa.

Kina je razvila najveću antenu u Aziji čiji će zadatak biti da prima podatke s Marsa.

Radi se o pokretnoj anteni promjera 70 metara koja je uspješno prošla operativne provjere te je sada spremna da prima signale s Marsa u sklopu misije Tianwen-1, a istomena letjelica će naredne sedmice ući u orbitu Crvene planete.

Izgradnja ogromnog radio teleskopa je počela 2018. godine u sjevernoj kineskoj regiji Tianjin, a završena je na vrijeme jer se letjelica približava Marsu. Nova antena ima oblik tanjira, a s radom je počela u četvrtak. Sastoji se od 1.328 panela, a njen promjer iznosi 70 metara. Ipak, za 30 metara je manja od najveće svjetske pokretne antene koja se nalazi u SAD-u.

Kina je dosad koristila tri antene promjera od 35 do 50 metara u Pekingu i Kunmingu, ali one nisu bile dovoljno snažne da osiguraju kvalitetan prijem podataka s Marsa koji je trenutno udaljen 180 miliona kilometara od Zemlje.

Marsova orbita je udaljena oko 400 miliona kilometara od Zemlje kada se dvije planete nalaze sa suprotnih strana Sunca. Sada Kina može povezati sva četiri svoja teleskopa da poveća njihove mogućnosti.

Letjelica Tianwen-1 je lansirana u julu 2020. godine, a u gravitaciono polje Marsa stiže 10. februara gdje će obaviti manevre kočenja.

Cilj Kineske nacionalne svemirske administracije (CNSA) je da spusti orbiter i rover na površinu Marsa, a ako slijetanje bude uspješno, Kina će postati druga zemlja koja je uspješno upravljala roverom na Crvenoj planeti nakon što su to učinile SAD.

Kineski naučnici će tokom misije tražiti znakove prošlog i sadašnjeg života na planeti, analizirati njeno tlo i atmosferu te mapirati njenu površinu.

Categories
Nauka Science

SpaceX ove godine u svemir šalje četiri civila

Kompanija SpaceX ove godine planira u svemir poslati četiri civila.

Kompanija SpaceX ove godine planira u svemir poslati četiri civila.

Četiri osobe će otputovati u svemir u letjelici Crew Dragon u okviru misije Inspiration4. Bit će to prva potpuno civilna misija u historiji, a lansiranje je planirano za četvrti kvartal ove godine iz Svemirskog centra Kennedy.

Vođa ekspetidije je osnivač i direktor kompanije Shift4 Payments Jared Isaacman, koji ima ulogu komandanta. Jedan od ciljeva misije je prikupljanjenovca za dječiju bolnicu St. Jude, a Isaacman donira dva od tri preostala mjesta u letjelici. Jedan od načina za pridruživanje misiji Inspiration4 je doniranje novca bolnici, a drugi je pokretanje biznisa na e-commerce platformi Shift4 Payments za online prodavnice i dijeljenje priče na društvenim mrežama. Posljednje mjesto pripada ambasadoru bolnice St. Jude. Putovanje oko Zemlje će trajati nekoliko dana, a završit će se na obali Floride.

Svi putnici će proći obuku u kompaniji SpaceX, od orbitalne mehanike pa do kretanja u prostoru bez gravitacije. Također, naučit će sve o korištenu svemirskog odijela te o reagovanju na hitne sitacijae.

Inspiration4 je trenutno druga privatna misija koju SpaceX planira, a dosad je Crew Dragon prevozio samo NASA-ine astronaute na Međunarodnu svemirsku stanicu. Sljedeće godine će SpaceX poslati u svemir četiri komercijalna astronauta na desetodnevni boravak na ISS-u, a jedna karta košta 55 miliona dolara.

Categories
Nauka Science

NASA-a će u februaru obaviti drugi i duži test rakete SLS

Američka svemirska agencija NASA planira obaviti drugi i duži test svoje SLS rakete.

Američka svemirska agencija NASA planira obaviti drugi i duži test svoje SLS rakete.

NASA će obaviti novo testiranje SLS-a najdalje u četvrtoj sedmici februara, a to će biti dio Green Run serije testiranja čiji je cilj procijeniti jezgrenu raketnu etapu i uvjeriti se da je spremna za misiju Artemis I. U sklopu ove misije cilj je poslati letjelicu Orion na Mjesec.

Prvi test rakete je obavljen sredinom januara, a tada su aktivirana sva četiri RS-25 raketna motora. Međutim, test je završen ranije zbog problema s hidrauličnim sistemom. Test je trebao trajati osam minuta no završen je nakon 67 sekundi. NASA želi da drugi test traje duže od toga kako bi skupila što više podataka.

Vrijeme testa je određeno također na osam minuta, a upravo toliko vremena je potrebno da raketa stigne u svemir. Tim je analizirao podatke prikupljene tokom prvog testa te smatra da će za prikupljanje značajnih podataka biti dovoljne i četiri minute, a pomoći će i da se provjeri da li je jezgrena raketna etapa zaista spremna za let.

Trenutno se radi na osvježavanju rakete, a nakon lansiranje će za isti proces biti potrebno mjesec dana prije nego se raketa transportuje u NASA-in Svemirski centar Kennedy na Floridi, mjesto lansiranja misije Artemis I planirane za ovu godinu.

Prethodno je najavljeno da će NASA poslati posadu na Mjesec do 2024. godine, ali je to vjerovatno preoptimističan rok.

Categories
Nauka Science

Stručnjaci tvrde da su serološki testovi nepouzdani za utvrđivanje imuniteta

U stručnom mišljenju dostavljenom Ministarstvu zdravstva Izraela preporučeno je da se ne koriste serološki testovi na koronavirus kako bi se utvrdilo da li je osoba imuna ističući da taj “alat” nije dovoljno pouzdan da bi neko dobio “imunitetni pasoš” i mogao putovati.

U stručnom mišljenju dostavljenom Ministarstvu zdravstva Izraela preporučeno je da se ne koriste serološki testovi na koronavirus kako bi se utvrdilo da li je osoba imuna ističući da taj “alat” nije dovoljno pouzdan da bi neko dobio “imunitetni pasoš” i mogao putovati.

Tal Brosh, šef infektivne jedinice u Medicinskom centru Assuta u Izraelu, podnio je taj dokument upozoravajući da prema posljednjim poznatim informacijama serološki testovi nisu pouzdani i vjerodostojni u smislu utvrđivanja zaštite od infekcije ni nakon oporavka od nje, ali ni nakon vakcinacije.

“Stoga nije preporučljivo koristiti te testove za praćenje onih koji su primili vakcinu, osim za medicinska istraživanja”, navedeno je u tom dokumentu.

Stručnjaci su mišljenje zasnovali na nedavno provedenim studijama koje su pokazale da iako antitijela na koronavirus općenito nestaju u roku od četiri do osam mjeseci, naše tijelo u velikoj većini slučajeva ostaje imuno na reinfekciju, što znači da nivo antitijela precizno ne predviđa hoće li ili neće te u kojoj mjeri određena osoba biti imuna na novu zarazu.

“Nema dokaza o tome da nivo antitijela, kojeg su komercijalne kompanije testirale raznim setovima testova, razlikuje oporavljene koji su imuni i one koji to nisu”, istaknuto je.

U Izraelu je već provedeno nekoliko istraživanja antitijela kao statističkog alata kako bi se utvrdilo da li se ta država približava stjecanju kolektivnog imuniteta. To je izazvalo sumnju u valjanost takvih testova čak i u statističke svrhe jer bi se mnogi ljudi imuni na koronavirus pokazali negativnima.

Ukoliko Ministarstvo zdravlja Izraela prihvati ovo novo istraživanje, serološki testovi neće biti sastavni dio uvođenja “imunitetnih pasoša”, tačnije, neće važiti prilikom izdavanja istog.

Brosh je optužio kompanije koje vrše serološke testove da zapravo obmanjuju javnost.

“Ovi testovi imaju određeni značaj, ali trenutno nemamo podatke koji nam ukazuju na to da se trebamo osloniti na njihove rezultate da bismo utvrdili da je određena osoba imuna na koronavirus. Žurba da se uradi serološki test kako bi se utvrdilo da li neko ima antitijela ili da li je vakcinisan je potpuno neutemeljena i ne bi to trebalo raditi”, poručio je Brosh, piše Times of Israel.

Categories
Nauka Science

U posljednjih 50 godina broj ajkula se smanjio za 70 posto

U posljednjih 50 godina populacija ajkula i poligača se smanjila za 70 posto, pokazala je studija objavljena u časopisu Nature.

U posljednjih 50 godina populacija ajkula i poligača se smanjila za 70 posto, pokazala je studija objavljena u časopisu Nature.

Znatan porast ribolova od 1970. je učinio da se znatno smanji broj jedinki spomenutih populacija. To se odnosi i na morskog psa mlata čije su jedinke bile vrlo brojne. Za polovinu od 31 vrste morskih pasa na svijetu se smatra da su ugroženi ili kritično ugroženi. Na to su upozorili iz Međunarone unije za zaštitu prirode.

“Smanjenje broja ovih životinjskih vrsta ne prestaje. Naši okeani su vrlo iscrpljeni i zato su nam potrebne proaktivne mjere da bismo spriječili kolaps. Ovo bi donositeljima odluka trebao biti poziv na uzbunu”, ukazao je Nathan Pacoureau, vodeći autor studije i istraživač kanadskog Univerziteta Simon Fraser.

Za ovo istraživanje korišteni su podaci iz prethodnih studija i podaci o ulovu. Autori studije strahuju da je broj ajkula i poligača u stvarnosti još i manji jer nisu imali podatke iz 1950. kada je počeo masovni industrijski ribolov.

Osim prekomjerenog ribolova, uzroci ovog problema su udari brodova u ajkule i poligače, eksploatacija nafte i plina, te klimatske promjene. Raniji podaci su pokazali da se svake godine ubije 100 miliona ajkula, a čime se smanjuje njihova sposobnost razmnožavanja.

Peraja ajkula se koriste za pravljenje supe, pa nakon što im ribari isjeku peraja vrate ih u vodu.

“Stalni pad broja ovih životinjskih vrsta pokazuje da vitalni dio ekosistema u okeanima nismo zaštitili od prekomjerenog ribolova. To će se negativno odraziti i na same okeane, ako nešto ne poduzmemo”, upozorila je Cassandra Rigby, biologinja australskog Univerziteta James Cook i koautorica studije.

Istraživanjem je utvrđeno da se stanje donekle poboljšalo nakon 2000. godine. Smanjenje broja je usporilo u Tihom okeanu, ali to nije slučaj u Indijskom okeanu u kojem se broj ajkula i poligača neprestano smanjuje od 1970. Pretpostavlja se da je na navedenoj morskoj površini gubitak 84 posto do danas.

Napori za suzbijanje ovog problema su imali dosta ograničene rezultate. Ove sedmice će biti održan online samit na kojem bi trebao prisustvovati američki izaslanik za klimu John Kerry, a na kojem bi se trebalo razgovarati o ovom problemu.

Biologinja Rigby je pozvala nadležne da obavežu na ribolov koji će biti zasnovan na, kako je kazala, nauci. Podsjetila je da se na taj način moraju zaštititi vrste koje su ključne za ekosistem.

Naučnica Mariah Pfleger smatra da bi države trebale zabraniti prodaju i trgovinu perajima ajkula. Na tome se insistira u Sjedinjenim Američkim Državama, a u Kanadi je to učinjeno 2019. godine, piše list Guardian.

Categories
Nauka Science

NASA-ina sonda Osiris-Rex kreće nazad na Zemlju u maju

Sonda američke svemirske agencije NASA pod nazivom OSIRIS-REx krenut će nazad na Zemlju u maju, a oočekuje se da će sletjeti u septembru.

Sonda američke svemirske agencije NASA pod nazivom OSIRIS-REx krenut će nazad na Zemlju u maju, a oočekuje se da će sletjeti u septembru.

Letjelica OSIRIS-REx će uskoro napustiti asteroid Bennu te će 10. maja započeti svoje putovanje na Zemlju, dvije i po godina nakon što je stigla do pomenutog asteroida. NASA je lansirala letjelicu 2016. godine s ciljem da prikupi uzorke asteroida Bennu u nadi da će ih moći analizirati te da će oni pružiti bolji vid u dormiranje Solarnog sistema i začetak života na Zemlji.

Sonda je posmatrala površinu asteroida mjesecima nakon što je stigla do njega kako bi se pronašla idealna lokacija za prikupljanje uzoraka. U oktobru 2020. godine je konalčno dodirnula površinu asteroida tek toliko da bi prikupila uzorke za analizu. Zapravo, sonda je prikupila više uzoraka od željenih 60 grama zbog čega je došlo do curenja. NASA je ubrzala proces kako bi osigurala uzorke asteroida.

Zamjenik projekt menadžera OSIRIS-REx time Michael Moreau je rekao da postoji mogućnost da sonda još jednom proleti pored asteroida u aprilu, a tu mogućnost će procijeniti tim. Namjera je da se prikupe podaci o tome kako je prikupljanje uzoraka utjecalo na Bennu, a to je ujedno i šansa da se procijeni stanje instrumenata letjelice uključujući kamere i spektrometre.

Očekuje se da će OSIRIS-REx sletjeti na Zemlju u septembru 2023. godine. Dok se bude približavala našoj planeti, sonda će ispustiti spremnik s uzorcima, koji će sletjeti u Utah uz pomoć padobrana.

Categories
Nauka Science

Naučnici pokazali kako bi Nizozemska mogla izgledati za 100 godina

Nizozemska često u scenarijima klimatskih promjena ima depresivnu ulogu u kojoj je okružena rastućim nivoom mora, ali naučnici s Univerziteta Wageningen tvrde da ne mora biti tako.

Nizozemska često u scenarijima klimatskih promjena ima depresivnu ulogu u kojoj je okružena rastućim nivoom mora, ali naučnici s Univerziteta Wageningen tvrde da ne mora biti tako.

Naučnici su osmislili pristup borbe protiv klimatskih promjena koji je baziran na prirodi i koji se može primjeniti u svakoj zemlji i regiji.

Kada je riječ o Nizozemskoj, oni tvrde da ova zemlja 2120. godine može imati “zelene gradove”, kružnu poljoprivredu, više šuma, vode i močvara ukoliko bude oblikovana iz perspektive bazirane na prirodi.

Međutim, Nizozemska se suočava s brojnim izauzovima jer postaje manje pogodna za život zbog faktora poput opadajuće biološke raznolikosti, porasta nivoa mora i manjka stambenog prostora.

Dvojica istraživača, prostorni planer Michael van Buuren i ekolog Martin Baptist s Univerziteta Wageningen su rekli da je za realizaciju scenarija iz 2120. godine potrebno iskorištavati prirodne izvore i planirati prostor. Takva Nizozemska je ilustrovana na mapi, a kriteriji poput postizanja optimalne biološke raznolikosti su ključni, jer država tek tada može napredovati. Njihova vizija se definitivno oslanja na idealnu sliku te “definitivno nije utopija”.

“Analizirali smo ono šta je vjerovatno, šta je moguće i šta je poželjno. Rezultat je mapa onoga što je moguće, izvodivo i realistično, ali smo postavili ljestvicu više od onoga što je vjerovatno”, izjavio je Van Buuren.

Njihova mapa prikazuje zemlju u kojoj “biološka raznolikost napreduje, priroda ima slobodu, a voda ima prostor za protok”.

Pristup zasnovan na prirodi, gdje je priroda odgovor na klimatske izazove i izazove biološke raznolikosti, moguće je koristiti bilo gdje.

Naučnici su pozvali i ostale da koriste pristup baziran na prirodi kako bi razvili svoju vlastitu verziju “zelenije budućnosti”.