Categories
Nauka Science

Međunarodna svemirska stanica izbjegla udar nepoznatog svemirskog otpada

Međunarodna svemirska stanica je uspješno izbjegla udar nepoznatog “svemirskog otpada” u utorak navečer

Međunarodna svemirska stanica je uspješno izbjegla udar nepoznatog “svemirskog otpada” u utorak navečer

Američka svemirska agencija NASA je saopćila da je svemirski otpad uočen blizu ISS-a te da je zbog toga izveden “manevar izbjegavanja” kako bi se stanica sklonila. Ipak, NASA je istakla da članovi posade nisu bili u opasnosti.

Za sklanjanje ISS-a iskorištena je letjelica Progress koja je spojena sa stanicom. Tokom manevrisanja je posada bila u ruskom segmentu, bliže putničkpk letjelici Soyuz. Nakon što je izveden manevar koji je trajao 150 sekundi, posada se vratila svojim uobičajenim aktivnostima.

Još uvijek nije jasno o kakvom svemirskom otpadu se radi, a NASA-ini kontrolori misije u Houstonu su ga pratili uz pomoć Američke svemirske komande. U jednom trenutku je bio udaljen 1,39 km od ISS-a-

Svemirska stanica je nekoliko puta u prošlosti bila pogođena malim svemirskim otpadom, a manevar izbjegavanja je izvela i 2015. godine. Bio je to dio rakete Minotaur koja je lansirana dvije godine ranije. Tada su također korišteni potisnici letjelice Progress kako bi se izveo manevar.

Problem svemirskog otpada vremenom postaje veći, a ISS je tokom ove godine izbjegla tri udara.

U svemiru je sve veća “gužva” jer se već radi na nekoliko ogromnih satelitskih konstelacija. NASA je zabrinuta zbog svemirskog otpada u niskoj orbiti Zemlje.

Categories
Nauka Science

NASA predstavila plan za slanje prve žene na Mjesec 2024. godine

Američka svemirska agnecija (NASA) podijelila je detalje o svom programu Artemis u sklopu kojeg planira 2024. godine poslati prvu ženu i “sljedećeg” muškarca na površinu Mjeseca.

Američka svemirska agnecija (NASA) podijelila je detalje o svom programu Artemis u sklopu kojeg planira 2024. godine poslati prvu ženu i “sljedećeg” muškarca na površinu Mjeseca.

U proteklih 18 mjeseci, otkako je NASA prihvatila hrabri izazov da ubrza planove istraživanja površine Mjeseca do kraja ove decenije, agencija je uhvatila zamah i kada je riječ o slanju ljudi na Mjesec, prvi put nakon posljednje lunarne misije Apollo 11 iz 1972. godine.

“Vraćamo se na Mjesec radi naučnih otkrića, ekonomskih koristi i inspiracije za nove generacije istraživača. Dok gradimo održivo prisustvo na Mjesecu, također smo bliže i prvim ljudskim koracima na Crvenoj planeti (Mars)”, kazao je NASA-in administrator Jim Bridenstine.

NASA bilježi progres svog plana Artemis, dok su nova moćna raketa Space Launch System (SLS) i svemirska letjelica Orion bliže nego ikada svom prvom integrisanom lansiranju. Ove letjelice su u posljednjim fazama testiranja koje će kulminirati ključnim testom toplotne izdržljivosti ove jeseni.

Nakon uspješnog toplotnog testa svemirska letjelica će biti poslana u svemirski centar Kennedy na Floridi. NASA će potom zajedno lansirati SLS i Orion na put oko Mjeseca kako bi provjerila performanse letjelice, njenu sigurnost i komunikacijske sposobnosti. Prva misija nazvana Artemis I trebala bi biti izvedena već 2021. godine, ali bez astronauta.

Misija Artemis II planirana je za 2023. godinu, zajedno s ljudskom posadom. Operacija spuštanja letjelice u mjesečevu orbitu naziva se faza Artemis III, a koja podrazumijeva iskrcavanje prvih astronauta na lunarni Južni pol.

Noseći moderna svemirska odijela koja omogućavaju veću fleksibilnost i kretanje od onih koja su se koristila u misiji Apollo 11, astronauti će na Mjesecu prikupljati uzorke i izvoditi niz naučnih eksperimenata prvih sedam dana boravka na Mjesecu.

Iz NASA-e su također pojasnili da će postepeno nagomilavanje infrastrukture na površinu Mjeseca uslijediti kasnije tokom ove decenije, što će omogućiti površinske ekspedicije s više članova posade. To bi značilo izgradnju baznog kampa Artemis koji bi sadržavao nove rovere, elektroenergetske sisteme, staništa i još mnogo toga na površini Mjeseca radi dugoročnih istraživanja.

Categories
Nauka Science

Kopenhagen će do 2025. godine postati prvi karbonski neutralan grad

Glavni grad Danske, Kopenhagen, postavlja standarde za “pametne” gradove svijeta tako što će do 2025. godine postati prvi koji je potpuno karbonski neutralan.

Glavni grad Danske, Kopenhagen, postavlja standarde za “pametne” gradove svijeta tako što će do 2025. godine postati prvi koji je potpuno karbonski neutralan.

Kopenhagen je poznat po svojim kanalima, odličnoj biciklističkoj kulturi, snažnoj ekonomiji, ukusnim jelima, zadivljujućoj arhitekturi i ljubaznim stanovnicima. To je jedan od gradova sa najsretnijim stanovništvom, a to je uglavnom zbog kraćeg radnog vremena, besplatnog obrazovanja, dužeg godišnjeg odmora i visokog nivoa zdrave lične interakcije.

Danci definitivno znaju uživati u životu te drže visoke standarde u svemu. Njihova voda s česme se svakodnevno strogo testira zbog čega je veoma čista, ugodna za piće i nema potrebe za dodavanjem hlora i hemikalija, a dostupna je besplatno na brojnim lokacijama u gradu.

Kopenhagen je sebi 2009. godine postavio ambiciozan cilj kada je bio domaćin COP15 globalne klimatske konferencije, a to je da bude motivacija, inspiracija i primjer drugim gradovima širom svijeta.

U sklopu Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama, Evropska unija se obavezala da će biti karbonski neutralna do 2050. godine. Sedamnaest članova Alijanske karbonski neutralnih gradova je obećalo da će karbonsku emisiju do 2025. godine smanjiti za 80 posto. Kopenhagen je tada najavio da će do 2025. godine postati prvi karbonski neutralan grad te je sada na dobrom putu. Glavni grad Danse se obavezao da neće ispuštati ugljen-dioksid u atmosferu. Drugim riječima, karbonske emisije se balansiraju finansiranjem ekvivalentne količine uštede na drugim mjestima.

Karbonska neutralnost se može postići na dva načina:

– balansiranjem emisije ugljen-dioksida uklanjanjem izvan prirodnih procesa

– uklanjanjem ili odvođenjem ugljen-dioksida iz atmosfere kako bi se stvorila nadoknada za emisije na drugim mjestima.

Kako bi se smanjila karbonska emisija, potrebno je eliminisati upotrebu uglja. Ugalj mijenja plin, ali je to još jedno fosilno gorivo. Pravi odgovor je implementacija 100 posto obnovljivih energetskih sistema.

Cilj Kopenhagena da bude karbonski neutralan do 2025. godine je usko povezan na rast, zaposlenost i kvalitet života.

Ovaj grad je 2014. godine postao Glavni grad Zelene Evrope te predstavlja model za “zelenu ekonomiju”. Danska je odlučna da do 2050. godine postane potpuno neovisna o fosilnim gorivima.

Smart City Copenhagen je praktično laboratorij u kojem se živi, to je grad gdje se testiraju pametne tehnologije kako bi se pronašla rješenja za izazove koje donose urbanizacija i klimatske ptomjene. Upotreba pametne tehnologije pomaže u unapređenju doživljaja grada.

Categories
Nauka Science

Kopenhagen će do 2025. godine postati prvi glavni grad koji je karbonski neutralan

Glavni grad Danske, Kopenhagen, postavlja standarde za “pametne” gradove svijeta tako što će do 2025. godine postati prvi koji je potpuno karbonski neutralan.

Glavni grad Danske, Kopenhagen, postavlja standarde za “pametne” gradove svijeta tako što će do 2025. godine postati prvi koji je potpuno karbonski neutralan.

Kopenhagen je poznat po svojim kanalima, odličnoj biciklističkoj kulturi, snažnoj ekonomiji, ukusnim jelima, zadivljujućoj arhitekturi i ljubaznim stanovnicima. To je jedan od gradova sa najsretnijim stanovništvom, a to je uglavnom zbog kraćeg radnog vremena, besplatnog obrazovanja, dužeg godišnjeg odmora i visokog nivoa zdrave lične interakcije.

Danci definitivno znaju uživati u životu te drže visoke standarde u svemu. Njihova voda s česme se svakodnevno strogo testira zbog čega je veoma čista, ugodna za piće i nema potrebe za dodavanjem hlora i hemikalija, a dostupna je besplatno na brojnim lokacijama u gradu.

Kopenhagen je sebi 2009. godine postavio ambiciozan cilj kada je bio domaćin COP15 globalne klimatske konferencije, a to je da bude motivacija, inspiracija i primjer drugim gradovima širom svijeta.

U sklopu Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama, Evropska unija se obavezala da će biti karbonski neutralna do 2050. godine. Sedamnaest članova Alijanske karbonski neutralnih gradova je obećalo da će karbonsku emisiju do 2025. godine smanjiti za 80 posto. Kopenhagen je tada najavio da će do 2025. godine postati prvi karbonski neutralan grad te je sada na dobrom putu. Glavni grad Danse se obavezao da neće ispuštati ugljen-dioksid u atmosferu. Drugim riječima, karbonske emisije se balansiraju finansiranjem ekvivalentne količine uštede na drugim mjestima.

Karbonska neutralnost se može postići na dva načina:

– balansiranjem emisije ugljen-dioksida uklanjanjem izvan prirodnih procesa

– uklanjanjem ili odvođenjem ugljen-dioksida iz atmosfere kako bi se stvorila nadoknada za emisije na drugim mjestima.

Kako bi se smanjila karbonska emisija, potrebno je eliminisati upotrebu uglja. Ugalj mijenja plin, ali je to još jedno fosilno gorivo. Pravi odgovor je implementacija 100 posto obnovljivih energetskih sistema.

Cilj Kopenhagena da bude karbonski neutralan do 2025. godine je usko povezan na rast, zaposlenost i kvalitet života.

Ovaj grad je 2014. godine postao Glavni grad Zelene Evrope te predstavlja model za “zelenu ekonomiju”. Danska je odlučna da do 2050. godine postane potpuno neovisna o fosilnim gorivima.

Smart City Copenhagen je praktično laboratorij u kojem se živi, to je grad gdje se testiraju pametne tehnologije kako bi se pronašla rješenja za izazove koje donose urbanizacija i klimatske ptomjene. Upotreba pametne tehnologije pomaže u unapređenju doživljaja grada.

Categories
Nauka Science

Airbus razvija avione s hidrogenskim pogonom, u igri tri koncepta

Airbus razvija avione s hidrogenskim pogonom, u igri tri koncepta
Foto: Airbus


Proizvođač aviona Airbus je objavio da namjerava razviti letjelice koje neće emitovati štetne gasove, a koje će biti u komercijalnoj upotrebi. Riječ je o avionima sa hidrogenskim pogonom za koje Airbus pretpostavlja da će do 2035. godine biti u upotrebi.

Proizvođač aviona Airbus je objavio da namjerava razviti letjelice koje neće emitovati štetne gasove, a koje će biti u komercijalnoj upotrebi. Riječ je o avionima sa hidrogenskim pogonom za koje Airbus pretpostavlja da će do 2035. godine biti u upotrebi.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Guillaume Faury iz Airbusa je istakao da imaju tri koncept modela i ovaj plan je nazvao historijskim trenutkom za komercijalnu avijaciju, objavio je BBC. Smatra da avioni sa hidrogenskim pogonom imaju, kako je izjavio, veliki potencijal da značajno smanje utjecaj avijacije na klimatske promjene.

Analitičari su podsjetili da ovo nije prvi put da se hidrogen doživljava kao spasiteljem moderne avijacije. Od 2000. do 2002. godine Airbus je bio uključen u projekat “Cryoplane” kojeg je finansirala Evropska unija, a kojim se proučavao mogućnost razvoja aviona sa ovom vrstom pogona.

Prema navodima Airbusa, jedan od njihovih aviona sa hidrogenskim pogonom mogao bi prevoziti 200 putnika i preći više od 3.200 kilometara. Međutim, ono što je izazov jeste to što bi aerodromi morali uložiti veliki novac u razvoj infrastrukture za punjenje aviona ovom vrstom goriva. Prema riječima Fauryja, trebao bi se promijeniti cijeli ekosistem avijacije.

Categories
Nauka Science

Otkriveni skeleti nove vrste dinosaura koji su živjeli prije 125 miliona godina

Arheolozi u Kini otkrili su dva savršeno očuvana fosila dinosaura koje je prije otprilike 125 miliona godina zatrpala lava na sjeveroistoku zemlje.

Arheolozi u Kini otkrili su dva savršeno očuvana fosila dinosaura koje je prije otprilike 125 miliona godina zatrpala lava na sjeveroistoku zemlje.

Skeleti nove vrsta dinosaura bili su skriveni u najstarijim slojevima poznate formacije Yixian na sjeveroistoku Kine. Naučnici vjeruju da ih je zarobila erupcija vulkana dok su se odmarali na dnu svojih jazbina, prenosi CNN.

“Ove životinje su brzo prekrivene lavom dok su još bile žive ili neposredno nakon smrti”, rekao je paleontolog Pascal Godefroit s belgijskog Kraljevskog instituta prirodnih nauka.

Foto: IRSNB Foto: IRSNB

Nova vrsta dinosaura nazvana je Changmiania liaoningensis, navode u saopćenju kineski arheolozi. Changmian na kineskom znači “vječni san”. Ova vrsta slična je ornitopodima koji su živjeli u razdoblju Krede.

Ornitopodi su mali biljojedi koji su mogli trčati izuzetno brzo. Na osnovu dužine repa i sastava nogu čini se da su Changmiania liaoningensis slični ovim ranije otkrivenim vrstama.

“Međutim, određene karakteristike skeleta sugerišu da bi Changmiania mogao kopati jazbine, slično kao što to danas čine zečevi. Vrat i podlaktice su mu vrlo kratki, ali robusni, a lopatice su karakteristične za kopanje. Vrh njuške također je oblikovan poput lopate”, rekao je Godefroit.

Kompletno istraživanje o ovom otkriću objavljeno je u naučnom časopisu PeerJ.

Categories
Nauka Science

Nekoliko asteroida ove sedmice prolazi pored Zemlje, Japan produžio misiju Hayabusa 2

Američka svemirska agencija NASA je najavila da će ove sedmice pored Zemlje proći nekoliko asteroida.

Američka svemirska agencija NASA je najavila da će ove sedmice pored Zemlje proći nekoliko asteroida.

NASA je objavila informacije o asteroidima nekoliko dana nakon što je japanska svemirska agencija JAXA saopćila da će produžiti svoju misiju Hayabusa 2 čiji je zadatak “lov na asteroide”.

Već danas će pored zemlje proći asteroidi 2020 RQ6 i 2020 SJ2 prečnika 10 i 16 metara, a bit će udaljeni 1,2 i 1,4 miliona kilometara od naše planete.

Nakon toga će u utorak 22. septembra pored Zemlje proći još dva asteroida, a prečnih najvećeg od njih iznosi 50 metara. Radi se o asteroidu 2020 RD5 čija brzina iznosi 61.000 km/h, a udaljen je četiri miliona kilometara.

Nedugo zatim se očekuje prolazak asteroida 2020 SM2 prečnika samo 5,8 metara, koji će biti udaljen 1,2 miliona kilometara.

Končano, asteroid 2020 RB6 prečnika 27 metara i brzine 71.000 km/h proći će pored naše planete na udaljenosti od 2,5 miliona kilomtera.

U međuvremenu, japanski lovac na asteroide Hayabusa 2, koji je sletio na asteroid Ryugu i skupio uzorke materijala, produžit će svoju misiju te će sletjeti na još jedan asteroid. Prvi uzorak bi trebao stići na Zemlju u decembru te sletjeti u Australiji.

S obzirom na produženje misije, Hayabusa2 će ispustiti uzorak te se uputiti prema asteroidu 1998 KY26 veličine teniskog terena, koji se nalazi između Venere i Marsa.

Categories
Nauka Science

Riješena misterija uginuća 330 slonova u Bocvani

Misterija koja se odnosi na uginuće 330 slonova u Bocvani ranije ove godine je napokon riješena.

Misterija koja se odnosi na uginuće 330 slonova u Bocvani ranije ove godine je napokon riješena.

Bocvana je dom trećine populacije afričkih slonova, a u maju i junu je zabilježen veliki broj uginulih slonova. Zvaničnici tvrde da se radi o ukupno 330 životinja, a uzrok smrti je cijanobakterija.

Toksična bakterija se prirodno nađe u vodi, a nekada se razmnoži u velikoj količini poznatoj pod nazivom plavo-zelena alga.

Ovaj zaključak je nastao nakon višemjesečnog testiranja u specijalnim laboratorijima u Južnoj Africi, Kanadi, Zimbabveu i SAD-u.

Mnogi uginuli slonovi su pronađeni blizu vode, javlja BBC.

Smrtni slučajevi su se prestali događati isušivanjem lokacija na kojima su slonovi pili vodu.

Categories
Nauka Science

Grobnica u nekropoli Saqqara sadrži zapečaćene sarkofage

Arheolozi u Egiptu su otkrili gotovo 30 sarkofaga za koje se vjeruje da su zakopani prije 2.500 godina, saopćilo je Ministarstvo za turizam i antikvitete.

Arheolozi u Egiptu su otkrili gotovo 30 sarkofaga za koje se vjeruje da su zakopani prije 2.500 godina, saopćilo je Ministarstvo za turizam i antikvitete.

Zatvoreni kovčezi su otkriveni na dubini od 11 metara u grobnici koja se nalazi u Saqqari, nekropoli udaljenoj oko 32 kilometra od Kaira.

Nakon što je potvrđeno otkriće više od deset sarkofaga, nadležno ministarstvo je u nedjelju saopćilo putem Faceboka da je pronađeno još 14, tako da ukupno ima 27.

Iako su veoma dugo ispod zemlje, kovčezi su zadržali nešto originalnih boja. Arheolozi su pronašli i kolekciju manjih artefakata.

Svih 27 sarkofaga je u potpunosti zapečaćeno, a sve govori da nisu otvarani od sahrane. Još uvijek nije poznato koliko bi se sarkofaga u narednom periodu moglo naći u grobnici.

U decembru 2018. godine je pronađena privatna grobnica koja je pripadala jednom od svećenika, a stara je više do 4.000 godina.

Categories
Nauka Science

Naučnici koji su aligatoru dali helij osvojili “satiričnog Nobela”

Tim naučnika koji je stavio aligatora u komoru ispunjenu helijem i nagovorio ga da “viče”, osvojio je Ig Nobelovu nagradu koja se dodjeljuje za komične i neobične naučne eksperimente.

Tim naučnika koji je stavio aligatora u komoru ispunjenu helijem i nagovorio ga da “viče”, osvojio je Ig Nobelovu nagradu koja se dodjeljuje za komične i neobične naučne eksperimente.

Ljudi zvuče poput Minnie Mouse nakon udisanja helija, ali čini se da je naučnike zaintrigiralo kako bi zazvučali aligatori. Grupa koju su predvodili istraživači iz Austrije i Japana pokušala je otkriti da li se glasovne sposobnosti aligatora mogu povezati s veličinom njihovih tijela, što je komisija za dodjelu Ig Nobel nagrada prepoznala kao zanimljivo istraživanje.

“Naše pitanje je bilo imaju li aligatori rezonanciju vokalnog trakta poput ljudskog govora. Najteži dio bio je navesti aligatora da udiše helij”, kazao je biolog Tecumseh Fitch, član istraživačkog tima.

Ipak, istraživači su riješili ovaj problem tako što su ubacili ženku aligatora u nepropusnu komoru u koju su napumpali helij. Ističu kako to nije naštetilo životinji ni na koji način. Aligator na heliju nije zaškripao, ali je zvučao kao da podriguje. Ipak, to se u mnogome razliku od zvukova koje aligatori inače ispušaju, što su istraživači i prikazali u videu.

Podsjetimo, Ig Nobelove nagrade se dodjeljuju od 1991. godine kao parodija ili satira na stvarne Nobelove nagrade koja se dodjeljuje neobičnim ili trivijalnim ekperimentima. Ovogodišnja ceremonija održana je putem live prijenosa kao rezultat pandemije.

Nagrade Ig Nobel svake godine se dodjeljuju za tradicionalne discipline kao što su fizika, hemija, fiziologija, književnosti i mir, ali i za druge kategorije kao što su javno zdravstvo, ekologija i slično, ovisno kako to okolnosti zahtijevaju.