Categories
Tech Tehnologija

Naučnici intenzivno rade na kreiranju baterija koje će duže trajati

Kada je profesor Akira Yoshino razvio novu bateriju za tehnologiju u svojoj laboratoriji početkom 1980-ih godina, nije mislio da će imati veliki značaj. Kreirao je kako bi se koristila za videokamere od osam milimetara.

Kada je profesor Akira Yoshino razvio novu bateriju za tehnologiju u svojoj laboratoriji početkom 1980-ih godina, nije mislio da će imati veliki značaj. Kreirao je kako bi se koristila za videokamere od osam milimetara.

Ovih dana bliži smo stvaranju litij-ionske baterije koja će služiti za punjenje mobitela i druge elektronike, od električne četkice do električnih skutera. Za svoj uspjeh Yoshino je nagrađen Nobelovom nagradom u oblasti hemije.

Uprkos napretku, čak i najnaprednije litij-ionske baterije mogu pohraniti samo djelić struje slične težini benzina ili mlaznog goriva, a to ograničava ambicije za još manje i lakše uređaje i ambicioznije projekte kao što je avion s električnim pogonom.

“Baterije moraju napredovati, ima dosta zanimljivih pristupa, a SSD baterija je, mislim, obećavajuća”, rekao je Yoshino.

SSD baterija može pohraniti 50 puta više energije od litij-ionske, tvrdi izvršni direktor kompanije Solid Power Douglas Campell. One su stabilnije, a u ovim baterijama je gel unutra, a elektrolit može sagorjeti. U 2016. godini Samsung je povukao 2,5 miliona uređaja Galaxy Note 7 nakon što su se zapalile zbog litij-ionske baterije. SSD baterije mijenjaju taj gel manje zapaljivim krutim polimerom ili keramikom.

Ali baterije koje je razvila Cambpellova firma još uvijek zahtijevaju litij u svojoj metalnoj formi i to je problem jer je to teški metal s kojim se treba raditi. Drugi problem je što se litij još ne pravi na industrijskom nivou pa bi njegovo prikupljanje u dovoljnim količinama moglo biti otežano.

Uprkos tim brigama, ostvaren je napredak SSD baterijama u istraživanju te razvoju tehnike masovne proizvodnje. Profesor Yoshino smatra kako je potrebno još 10 godina da SSD baterija bude konkurentna litij-ionskoj u cijeni.

Ali rad na ovim baterijama ne prestaje. Kalifornijska kompanija Sila Nanotechnlogies razvija litij-ionske baterije koje mogu potencijalno poboljšati gustoću energije za 40 posto. To čini zamjenom grafitnih anoda (dijela akumulatora u kojem je protok struje) sa silikonom.

Bolja gustoća baterije mogla bi napraviti razliku u načinu na koji živimo. Avioni ispuste 500 miliona tona CO2 u atmosferu svake godine. S boljim baterijama avioni bi mogli koristiti čistu energiju, a na putu smo te revolucije.

Kanadska kompanija Harbour Air u martu bi trebala postati prva električna avionska kompanija na svijetu.

Categories
Nauka Science

Misteriozni izvor kisika u atmosferi planete Mars

Kisik u atmosferi planete Mars mijenja se na način koji trenutno nije moguće objasniti poznatim hemijskim procesima.

Kisik u atmosferi planete Mars mijenja se na način koji trenutno nije moguće objasniti poznatim hemijskim procesima.

Tako tvrde naučnici koji rade na misiji rovera Curiosity i koji su vršili mjerenja na Marsu instrumentom nazvanim SAM (Sample Analysis at Mars).

Oni su otkrili da je količina kisika u marsovskom “zraku” u proljeće i ljeto porasla za 30 posto. Obrazac po kojem se to dešava ostaje misterija, ali naučnici počinju sužavati mogućnosti.

Rezultati do kojih su dosad došli potiču od šestogodišnjeg istraživanja uz pomoć prenosne laboratorije u roveru Curiosity. Mjerili su sezonske promjene u atmosferi direktno iznad kratera Gale na Marsu, gdje je rover sletio. Svoja dostignuća objavili su u časopisu JGR-Planets.

Krater Gale dug je 154 km i nastao je padom meteora prije 3,5 do 3,8 milijardi godina.

Atmosfera planete Mars sastavljena je većinski od ugljičnog dioksida (CO2), s manjim udjelima drugih plinova poput molekularnog dušika, argona, molekularnog kisika i metana.

Kada u toplijim mjesecima CO2 ispari, pritisak zraka ponovo raste. Argon i dušik predvidljivo se povećavaju i padaju, zavisno od toga koliko je CO2 u zraku.

Ipak, kad je analiziran nivo kisika u krateru, rezultati su bili zagonetni. Nivo kisika je u toku proljeća i ljeta porastao puno više nego što se očekivalo, a tokom zime se spuštao na nivo niži od očekivanog.

I kisik i metan mogu nastati biološki (poput mikroba) ili geološki (poput vode ili stijena), ali naučnici tek trebaju otkriti koji od tih procesa stvara višak elemenata u atmosferi. Najvjerovatnije je riječ o geološkom procesu, ali i tada treba objasniti šta u tlu oslobađa tolike količine kisika u atmosferu.

Categories
Tech Tehnologija

Bh. gamer Soge: Idem u Brazil po titulu!

Popularnost eSportova je postala svjetski fenomen, a ovom trendu se počinje priključivati i gaming scena u našoj zemlji. Mladi banjalučki gamer Đorđe Blagojević je pobjednik prvog bh. izdanja globalnog turnira Red Bull Player One i predstavljat će našu zemlju na Svjetskom finalu u Sao Paulu.

Popularnost eSportova je postala svjetski fenomen, a ovom trendu se počinje priključivati i gaming scena u našoj zemlji. Mladi banjalučki gamer Đorđe Blagojević je pobjednik prvog bh. izdanja globalnog turnira Red Bull Player One i predstavljat će našu zemlju na Svjetskom finalu u Sao Paulu.

Gaming scena je na svjetskom nivou već uveliko dostigla vrijednost i popularnost filmske, muzičke i sportske industrije. O rapidnom rastu eSportova svjedoče prepune dvorane na turnirima diljem planete, multimilionski nagradni fondovi i transferi igrača.

Značajan iskorak za razvoj domaće eSports scene predstavlja prvo bh. izdanje turnira Red Bull Player One, koji se igra u planetarno popularnoj igrici League of Legends. Na nedavno održanom bh. finalu u Banja Luci pobjedu je odnio domaći takmičar Đorđe Blagojević, koji uskoro putuje u Brazil gdje će u velikom Svjetskom finalu predstavljati našu zemlju.

Đorđe je gaming zavolio s pet godina, kada su mu rođaci za poklon kupili Super Nintendo. Na početku je igrao Super Mario, da bi vremenom prešao na strategije. Svoj gamerski nadimak Soge dobio je igrajući megapopularni Counter Strike, u kojem je volio koristiti snajper (Soge na japanskom znači snajper). Danas uglavnom igra League of Legends, za koju se specijalizovao.

Turnir koji su u saradnji organizovali Red Bull i Kuvo TV smatra veoma dobrim početkom za bh. gaming scenu, za koju kaže da je još uvijek u razvoju.

“Red Bull Player One je bio na mnogo višem nivou od ostalih turnira. Tu sam se osjećao kao profesionalni igrač. A mislim da je to cilj apsolutno svakog gamera – da se na kraju profesionalno bavi time“, kaže Đorđe.

Izuzetno je optimističan pred odlazak u Brazil. U Sao Paulu će odmjeriti snage s predstavnicima još 27 zemalja, čiju igru proučava na internetu dok se vrijedno priprema za turnir.

“U Sao Paulu očekujem pobjedu, naravno. Ne bih ni igrao ovaj turnir da nisam očekivao pobjedu“, pun je samopouzdanja naš gamer.

Svjetsko finale Red Bull Player One se održava 30. novembra i 1. decembra u južnoameričkoj metropoli, a moći će ga pratiti i gledaoci u našoj zemlji na Red Bullovom kanalu na servisu Twitch.

Red Bull Player One je projekat pokrenut s ciljem razvoja sve masovnije eSport zajednice i pružanja podrške mladim talentima u izlasku na veliku scenu.

Ove jeseni je prvi put organizovan i u BiH, u saradnji Red Bulla i Kuvo TV, tima koji radi na pokretanju i razvijanju regionalnih gaming, eSport i medijskih projekata. Online kvalifikacije su privukle preko 150 takmičara, a finalni događaj je pratilo više od 2.000 gledalaca, kako uživo, tako i putem prenosa na više internet platformi.

Categories
Nauka Science

NASA se udružila s komercijalnim kompanijama u dizajniranju letjelice za prijevoz tereta na Mjesec

NASA se udružila s pet komercijalnih svemirskih kompanija koje su dizajnirale robotske landere koji mogu prenijeti veliki korisni teret na Mjesec, a u okviru programa koji ima za cilj da jednog dana preveze i ljude na lunarnu površinu.

NASA se udružila s pet komercijalnih svemirskih kompanija koje su dizajnirale robotske landere koji mogu prenijeti veliki korisni teret na Mjesec, a u okviru programa koji ima za cilj da jednog dana preveze i ljude na lunarnu površinu.

Kompanije koje su potpisale partnerski ugovor su SapceX, Blue Origin, Sierra Nevada Corporation, Ceres Robotics i Tyvak Nano-Satellite Systems Inc. koje su i ranije radile na NASA-inim projektima. One će se pridružiti timu od devet kompanija koje su dio NASA-inog CLPS programa. Cilj je imati različite sposobnosti za transport naučnih instrumenata i tereta na Mjesec te realizovanje NASA-inih namjera da pošalje ljude ponovo na Mjesec do 2024. godine.

Ugovori ne garantuju kompanijama da će upravo njihova svemirska letjelica biti poslana na Mjesec. On samo znači da će NASA uzeti u obzir ove kompanije ako i kada bude htjela poslati teret na lunarnu površinu.

Blue Moon Blue Moon

U maju ove godine NASA je izabrala kompanije Astrobotic, Intuitive machines i Orbit Beyond da pošalju svoje robotičke landere na Mjesec početkom 2020-ih godina, a svaka od letjelica će imati različit teret. Orbit Beyond je odustao kazavši kako neće biti u mogućnosti da ispuni očekivanja do kraja 2020. godine.

Kompanije moraju napraviti letjelicu koja će moći ponijeti 10 kilograma tereta na Mjesec, a neke od njih su istakle kako će vremenom moći prenijeti i nekoliko tona tereta.

Zahvaljujući izazovu potpredsjednika Mikea Pencea NASA ubrzano radi na planu da pošalje ljude na Mjesec u naredne četiri godine. Zbog toga žele poslati tehnologiju kako bi istražila površinu Mjeseca. Također, planiraju poslati novi rover VIPER koji će biti poslan na Južni pol i tražiti potencijalne izvore zaleđene vode.

Foto: Klix.ba Foto: Klix.ba

Kompanija Blue Origin je u maju predstavila svoj lander Blue Moon, a SpaceX nudi Starship letjelicu koju gradi u Texasu i na Floridi, a koja bi mogla ponijeti 100 metričkih tona tereta na Mjesec. Neke od kompanija kazale su kako će moći poslati letjelice do 2022. ili 2023. godine, ali do sada nijedna nije izgradila niti lansirala letjelicu.

U međuvremenu NASA i dalje traga za kompanijama koje će izgraditi letjelicu za prijevoz ljudi na Mjesec. Konkurs je bio otvoren do 1. novembra, a odluka se očekuje u narednim mjesecima.

Categories
Tech Tehnologija

Samsungova Galaxy S10 porodica počela dobijati Android 10

Samsungova porodica smartphonea Galaxy S10 postepeno dobija operativni sistem Android 10.

Samsungova porodica smartphonea Galaxy S10 postepeno dobija operativni sistem Android 10.

Korisnici Galaxyja S10, Galaxyja S10 Plus i Galaxyja S10e u Njemačkoj dobili su mogućnost nadogradnje, odnosno preuzimanja Androida 10. Nadogradnja uključuje decembarski sigurnosni patch, a “teška” je 1,9 GB.

Oni koji još uvijek nisu dobili nadogradnju, ne trebaju se brinuti, jer će im biti dostupna uskoro.

Android 10 dolazi s nekim važnim nadogradnjama kao što je sistemski tamni mode, Digital Wellbeing alati za praćenje i minimiziranje korištenja uređaja, kao i poboljšanim kontrolama privatnosti.

Samsung je napravio i neke promjene na svom One UI skinu koje nisu drastične, ali će unaprijediti iskustvo korištenja. One uključuju detaljniji grafikon korištenja baterije i više načina pristupu one-hand modu.

Čak i kad Galaxy S10 porodica dobije Android 10, mnogi modeli ove kompanije će i dalje biti bez njega uključujući Note 10 porodicu, no ona je vjerovatno sljedeća.

Categories
Nauka Science

Akademik Kemal Hanjalić izabran za vanjskog člana Ruske akademije nauka

Redovni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, akademik Kemal Hanjalić izabran je na Generalnoj skupštini Ruske akademije nauka za vanjskog člana, saopćila je ANU BiH.

Redovni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, akademik Kemal Hanjalić izabran je na Generalnoj skupštini Ruske akademije nauka za vanjskog člana, saopćila je ANU BiH.

Akademik Kemal Hanjalić je profesor emeritus Univerziteta u Sarajevu i Tehničkog univerziteta Delft u Holandiji. Rođen je u Sarajevu 1939. godine, gdje je 1964. završio Mašinski fakultet. Magistrirao je na Univerzitetu u Birmingemu, a doktorsku disertaciju iz oblasti mehanike fluida odbranio je na prestižnom Imperial College of Science and Technology u Londonu.

Osim Mašinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, kao redovni profesor predavao je na Univerzitetu Erlangen u Nirnbergu, Tehnološkom univerzitetu Michigen u Sjedinjenim Američkim Državama, Univerzitetu “La Sapienza” u Rimu, te kao gostujući predavač na brojnim prestižnim univerzitetima širom svijeta (Imperial College of Science and Technology u Londonu, Univerzitet u Kembridžu, Univerzitet u Kaliforniji, Univerzitet u Kyotu, Univerzitet u Singapuru i dr.).

Akademik Hanjalić je u profesionalnoj karijeri obavljao i više različitih stručnih i društvenih funkcija: bio je direktor Instituta za procesnu tehniku Mašinskog fakulteta u Sarajevu, dekan Mašinskog fakulteta, gradonačelnik Sarajeva, ministar za nauku i tehnološki razvoj u Republičkoj vladi, te delegat Jugoslavije u Komitetu za životnu sredinu pri OECD-u u Parizu.

Profesor Hanjalić je redovni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Kraljevske akademije za tehničke nauke Velike Britanije, član niza naučnih i stručnih udruženja u SAD-u, Turskoj, Švicarskoj, Japanu, Kini i drugim zemljama, te dobitnik brojnih priznanja i nagrada za naučno-istraživački rad.

Izbor za vanjskog člana Ruske akademije nauka je još jedno u nizu značajnih priznanja koje je dobio akademik Hanjalić za 55 godina naučnog i profesionalnog djelovanja, navodi se u saopćenju Akademije nauka i umjetnosti BiH.

Categories
Tech Tehnologija

Njemački ubica dobio pravo “da bude zaboravljen”

Nijemac koji je osuđen za ubistvo 1982. godine dobio je pravo da se njegovo ime ukloni iz rezultata pretrage na internetu, piše BBC.

Nijemac koji je osuđen za ubistvo 1982. godine dobio je pravo da se njegovo ime ukloni iz rezultata pretrage na internetu, piše BBC.

Ustavni sud u Karlsruheu u Njemačkoj presudio je u korist muškarca, osuđenog ubice koji je 1982. godine ubio dvoje ljudi na jahti. Iz zatvora je izašao 2002. godine te tvrdi da želi izbjeći povezivanje porodičnog prezimena sa svojim zločinom. Ova presuda je prisilila medije da zabrane pristup svojim arhivama.

Nijemac je bio na brodu Apollonia u Karipskom moru kada je tokom svađe ubio dvije osobe i jednu teško povrijedio. O njegovom slučaju je napisana knjiga te je snimljen dokumentarac.

Magazin Der Spiegel je 1999. godine na svojoj internet stranici objavio tri izvještaja iz 1982. i 1983. godine koji su sadržavali puno ime i prezime ubice. Članci se još uvijek mogu naći jednostavnom pretragom na Googleu.

Muškarac je primjetio članke 2009. godine te je tražio njihove uklanjanje. Tvrdio je da se time krše njegova prava i “sposobnost da razvija svoju ličnost”. Slučaj je prvobitno odbačen 2012. godine na federalnom sudu koji je utvrdio da njegovo pravo na privatnost nije važnije od javnog interesa i slobode medija. No, ustavni sud je tu odluku poništio te se slučaj sada vraća na federalne sudove.

Mediji smiju zadržati arhivske članke na internetu, ali bi mogli biti prisiljeni da ih uklone.

“Pravo na zaborav” je kontroverzno i uzrokuje polemike između Evropske unije i Googlea.

Categories
Nauka Science

Poslušajte kako zvuči udar solarne oluje u Zemlju

Evropska svemirska agencija (ESA) upotrijebila je četiri svemirske letjelice u orbiti koje obavljaju Cluster misiju, kako bi zračenja iz solarnih oluja koje padaju u našu atmosferu pretvorila u zvuk. Rezultati će vas vjerovatno progoniti neko vrijeme.

Evropska svemirska agencija (ESA) upotrijebila je četiri svemirske letjelice u orbiti koje obavljaju Cluster misiju, kako bi zračenja iz solarnih oluja koje padaju u našu atmosferu pretvorila u zvuk. Rezultati će vas vjerovatno progoniti neko vrijeme.

Magnetosfera, magnetno polje koje stvara Zemljino istopljeno jezgro, djeluje kao štit od pregrijavanja zračenjem koje se prenosi solarnim vjetrovima.

Prvi put naučnici su snimili kako zvuči kad se te nabijene čestice odbiju od magnetosferski štit i uruše u dolazne čestice, stvarajući “magnetoakustične valove”. Rezultati su svojevrsna svemirska muzika koju bi mnogi mogli smatrati uznemirujućom.

ESA je kroz ukupno šest solarnih oluja otkrila da su valovi ovih oluja mnogo složeniji nego što se prethodno mislilo.

Solarni vjetrovi se stvaraju nakon što nastane magnetska erupcija na površini Sunca, a odgovorni su i za Zemljine aurore, kao što je aurora borealis. U normalnim ili “mirnim” uslovima, magnetosfera proizvodi signal niske frekvencije.

Predstojeća misija ESA-e pod nazivom Solar Orbiter, planirana za februar 2020. godine, pomoći će boljem razumijevanju uvjeta koji stvaraju takve kozmičke kakofonije u prostoru iznad naše planete.

Krajnji cilj je razumjeti solarno vrijeme, a kako bismo u budućnosti mogli bolje pripremiti našu orbitalnu elektroniku i svemirske letjelice kojima upravljaju ljudi protiv bilo kakvih potencijalnih katastrofalnih događaja.

Otkrića tima ESA-e objavljena su u novom broju časopisa Geophysical Research Letters.

Categories
Tech Tehnologija

Facebook ispravio nalog jednog korisnika

Facebook ispravio nalog jednog korisnika
Ilustracija: Shutterstock


Društvena mreža Facebookobjavila je ispravku na nalogu jednog korisnika nakon zahtjeva Vlade Singapura, što je prvi put da ova kompanija reaguje u skladu sa zakonom jedne države protiv dezinformisanja.

Društvena mreža Facebookobjavila je ispravku na nalogu jednog korisnika nakon zahtjeva Vlade Singapura, što je prvi put da ova kompanija reaguje u skladu sa zakonom jedne države protiv dezinformisanja.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

“Dužni smo da vas obavijestimo da Vlada Singapura smatra da ovaj post sadrži lažne informacije“, navodi se u obavještenju Facebooka na nalogu korisnika.

Vlada Singapura saopštila je juče da je naložila Facebooku da objavi javno izvinjenje na post od 23. novembra u kome se navode optužbe o hapšenju navodnog uzbunjivača i o izbornim neregularnostima.

Iz Singapura je saopšteno da su te optužbe “lažne” i “skaredne”.

Ispravka, koja je uslijedila, vidljiva je samo za korisnike iz Singapura. Dodata je ispod originalnog posta bez ikakvih izmjena samog teksta.

Categories
Nauka Science

Evo kako klimatske promjene mogu utjecati na nestanak crvenih jabuka

Evo kako klimatske promjene mogu utjecati na nestanak crvenih jabuka
Ilustracija: Shutterstock


Iako u prodavnicama možete naći zelene i žute jabuke, one crvene su obično najpopularnije. Međutim, čini se da će crvene uskoro nestati s tržišta, prenosi BBC, a za sve su krive klimatske promjene.

Iako u prodavnicama možete naći zelene i žute jabuke, one crvene su obično najpopularnije. Međutim, čini se da će crvene uskoro nestati s tržišta, prenosi BBC, a za sve su krive klimatske promjene.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Boje plodova kreću se od blijedožute do višnja crvene i proljetno zelene. Boja jabuke proizilazi iz nivoa ekspresije određenih gena u koži jabuke, otkrivaju naučnici. David Chagne, genetičar koji se bavi istraživanjem biljaka i hrane na Novom Zelandu, objasnio je da setovi enzima djeluju zajedno na pretvaranju određenih molekula u pigmente koji se nazivaju antocijanini.

Nivoi ovih enzima kontrolišu transkripcijski faktor – protein koji reguliše ekspresiju gena – nazvan MYB10, tako da, što više MYB10 ima, kora će biti crvenija.

Da bi se dobila potpuno crvena jabuka, temperature moraju ostati niske. Jer, ako porastu iznad 40 stepeni celzija, nivo MYB10 i antocijanina pada. Budući da su temperature sve više, teže je dobiti crvenu boju jabuke, otkrili su farmeri između ostalog.

Dodali su i kako se nekada uzgajalo mnogo više vrsta jabuka te da su sve išle u neke druge svrhe, neke su se samo prodavale, dok su se druge koristile za proizvodnju sokova, alkohola i slično. Sada je sve manje različitih vrsta, a na tržištu se često koriste dodaci kojima se jabukama vještački daje crvena boja.